Aleksej Navaljni je u vrijeme svoje smrti bio blizu toga da bude oslobođen u sklopu razmjene zatvorenika, rekla je u ponedjeljak saveznica ruskog oporbenog vođe Marija Pevčih, ponovivši svoje navode da ga je ruski predsjednik Vladimir Putin dao ubiti.
Pevčih je na YouTubeu rekla da su pregovori o razmjeni Navaljnog i dvoje neimenovanih američkih državljana za Vadima Krasikova, atentatora ruske sigurnosne službe FSB-a koji je trenutno u njemačkom zatvoru, bili u svojoj završnoj fazi u trenutku Navaljnijeve smrti.
Četrdesetsedmogodišnji Navaljni je preminuo 16. veljače u arktičkoj zatvorskoj koloniji. Kremlj poriče da je imao veze s njegovom smrću. Na Navaljnijevom smrtnom listu piše da je umro prirodnom smrću, prema njegovim pristašama.
Pevčih nije imenovala dvoje američkih državljana koji su trebali biti razmijenjeni s Navaljnijem, no Sjedinjenje Američke Države su bile rekle da pokušavaju vratiti Evana Gershkovicha, novinara Wall Street Journala, i Paula Whelana, bivšeg američkog marinca.
“Aleksej Navaljni bi sada mogao sjediti na ovom mjestu, upravo danas. To nije stilska figura, to se moglo i trebalo dogoditi”, poručila je Pevčih.
“Navaljni je trebao izaći (iz zatvora) za nekoliko dana jer smo dobili odluku o njegovoj razmjeni. Početkom veljače, Putin je ponudio razmjenu ubojice, FSB-ovog časnika Vadima Krasimova koji služi zatvorsku kaznu zbog ubojstva u Berlinu, za dvoje američkih državljana i Alekseja Navaljnog.”
Pevčih je rekla da ima potvrdu da su pregovori o razmjeni bili u konačnoj fazi 15. veljače navečer.
Navaljni, tvrdi Pevčih, ubijen je dan kasnije jer Putin nije mogao podnijeti pomisao da će oporbeni vođa biti slobodan.
Pevčih je kazala da Navaljnijevi saveznici od početka rata u Ukrajini radii na planu da ga izbave iz Rusije u sklopu razmjene zatvorenika, koja bi uključivala “ruske špijune u zamjenu za političke zatvorenike”.
Rekla je da su uložili očajničke napore i pokušali pronaći posrednike te da su čak prišli pokojnom Henryju Kissingeru, no da zapadne vlade nisu pokazale nužnu političku volju.
“Dužnosnici, američki i njemački, kimali su s razumijevanjem. Pričali su koliko je važno pomoći Navaljnom i političkim zatvorenicima, rukovali se, obećavali i ništa nisu učinili”.
Mauricijus zabranio pristanak norveškom brodu zbog bojazni od kolere
