Nakladnik ističe kako je Laertijev tekst najopširniji sustavni tekst o grčkim filozofima iz razdoblja antike, koji i danas služi kao polazište za razumijevanje postanka, odnosa i razvitka filozofske misli.
Tekst upućuje, ocjenjuje nakladnik, na autorovu široku načitanost kako u pjesništvu tako i u filozofiji, a njegova iscrpna bibliofilija sačuvala je popise mnogobrojnih naslova filozofskih djela koji nisu zabilježeni ni kod jednog drugog antikvara ili katalogizatora.
Diogen Laertije, grčki pisac iz III. stoljeća, zadužio je povijest filozofije zbirkom portreta velikih figura grčke filozofije, od njezinih početaka oko 600. pr. Kr. do 3. i 2. st. pr. Kr., poznatom pod nazivom “Životi i nauci znamenitih filozofa”.
Neki kažu, ističe u uvodu Laertije, da je filozofija začeta kod barbara, a začetnicima filozofije drže mage kod Perzijaca, Kaldejce kod Babilonaca ili Asiraca, gimnosofiste kod Indijaca i takozvane druide i semnoteje kod Kelta i Gala. Kao začetnici spominju su još i Feničanin Moh, Tračanin Zamolksid i Libijac Atlant, napominje i dodaje kako Egipćani tvrde da je Hefest dijete Nila i da je on začetnik filozofije kojoj su predstojnici bili svećenici i proroci.
Leartije smatra kako su dva začetka filozofije – jedan u Anaksimandra, a drugi u Pitagore. Anaksimandar je slušao Tala, a Pitagoru je vodio Ferekid, napominje i dodaje kako se prva filozofija naziva jonskom jer je Anaksimandrov voditelj Tal bio Jonjanin iz Mileta. Druga se, ističe, naziva italskom po Pitagori, koji je najviše filozofirao u Italiji.
Navodi kako jonska filozofija počinje s Talom i Anaksimandarom završava s Klitomahom, Hrizipom i Teofrastom. Italska počinje s Ferekidom i Pitagorom, a završava Epikurom.
Filozofe dijeli na dogmatičare i efektičare, a filozofiju na fizičku, etičku i dijalektičku. Dogmatičari o stvarima kazuju da su dokučive, a efektičari se od toga suzdržavaju, jer su stvari nedokučive.
Objavljen ‘Sluškinjin dnevnik’ hit autorice Loreth Anne White
Objavljen roman ‘Sutra bit će bolje’ Betty Smith naklade Vorto Palabra
