Pridruživanje NATO-u dobro je za Švedsku, dobro je za stabilnost na sjeveru i za Savez u cjelini, izjavio je u ponedjeljak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na svečanosti podizanja švedske zastave ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu.
“Švedska je dugo vremena bila naš partner, sada je saveznik sa svim prednostima i odgovornostima”, rekao je Stoltenberg, dodajući da Švedska ima vrhunske sposobnosti i prvoklasne oružane snage i obrambenu industriju i da troši više od dva posto svoga BDP-a na obranu.
Na svečanosti podizanja zastave, zajedno s premijerom Ulfom Kristerssonom, stigli su ministri u njegovu kabinetu, princeza Victoria i čelnici šest parlamentarnih stranaka.
Švedska je odustala od politike neutralnosti koja je trajala više od 200 godina nakon što je Rusija napala Ukrajinu prije nešto više od dvije godine. Za NATO su pristupanja Švedske i Finske, koja s Rusijom dijeli granicu dugu 1340 km, najznačajnija u posljednjih nekoliko desetljeća proširenja.
“Solidarnost će biti vodilja za Švedsku kao članicu NATO-a. Dijelit ćemo teret, odgovornost i rizike s našim saveznicima”, rekao je premijer Kristersson, ističući da sigurnosna situacija nije bila ovako ozbiljna od Drugog svjetskog rata te da će Rusija ostati prijetnja euroatlantskoj sigurnosti u dogledno vrijeme.
“Švedska je ušla u NATO da bi stekla, ali i pružila sigurnost. Naša potpora Ukrajini temeljni je dio toga, Ukrajina se hrabro bori za svoju slobodu, ali brani i europsku slobodu. Mi u Švedskoj volimo reći da imamo jedinstvene vojne sposobnosti za doprinos na kopnu, u zraku i na moru”, rekao je švedski premijer.
Kristersson je rekao da njegova zemlja u potpunosti dijeli odgovornost sa saveznicima u NATO-u, uključujući i nuklearnu strategiju, ali da ne vidi potrebu za razmještajem stalnih baza ili nuklearnog oružja na švedskom tlu u mirnodopsko vrijeme.
Na pitanje je li zabrinut mogućom reakcijom Rusije, koja je uvijek isticala da će reagirati ako se Švedska pridruži NATO-u, te boji li se kibernetičkih napada i hibridnih prijetnji, Kristersson je rekao da trebao ostati oprezan.
Istaknuo je da Rusija stalno izvodi kibernetičke napade i da će to nastaviti činiti. “Ne smijemo biti naivni, stoga moramo ostati oprezni”, rekao je.
Stoltenberg je rekao da je ruski predsjednik Vladimir Putin napravio “veliku stratešku pogrešku” kada je napao Ukrajinu.
“On je htio spriječiti približavanje Ukrajine NATO-i EU-u i tražio je da potpišemo sporazum s Rusijom da neće više biti širenja NATO-a ni na jednu zemlju u Europi. Sada je postigao upravo obratno, želio je manje NATO-a, a dobio je više i još veću vojnu nazočnost na istočnom krilu. Švedska i Finska danas su punopravne članice, a Ukrajina nikad nije bila bliža NATO-u”, rekao je Stoltenberg.
Poljski ministar vanjskih poslova: snage NATO-a u Ukrajini ‘nisu nezamislive’
