Knjigu ugledne klasične filologinje i povjesničarke Lenke Blechová Čelebić “Povijest Crkve I.”, u kojoj piše o bokeljskoj vjeri, kršćanstvu i o izboru političkog zapada kao svoje sudbine, objavilo je Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) Crne Gore.
Recenzent knjige književni povjesničar Slobodan Prosperov Novak smatra kako bez ove knjige više ne će biti moguće meritorno govoriti o “najjužnijem planetu povijesnoga hrvatstva – Boki kotorskoj i Svebarju”.
Ovo je knjiga o crkvama, ovo je knjiga o vjeri, o kršćanstvu i o izboru političkog zapada kao svoje sudbine, ističe Prosperov Novak i dodaje kako je zbog toga riječ o još jednoj dramatičnoj knjizi o Hrvatima i o njihovoj zemlji koja je ostala izvan nacionalne matice, ali o zemlji koja nije zaboravljena, niti će ikad to biti.
Ovo je, naglašava, i knjiga o bokeljskim i drevnim hrvatskim kampanelima, a zvona čine dubinsku topografiju Boke kotorske i Svebarja. Ta su zvona zvonila i za vjenčanja, ali i za zadnja putovanja, napomenuo je i dodao kako je neka vječna glazba dolazila s naših kampanela u Perastu, Kotoru, Tivtu, Prčanju, Budvi i Baru.
Po riječima recenzenta Domagoja Vidovića Boka kotorska ima veliku sreću da je u osobi Lenke Blechove Čelebić pronašla iznimno akribična historiografa, povjesničara umjetnosti, paleografa i klasičnoga filologa.
Opus profesorice Blechove Čelebić, smatra, nezaobilazan je svakomu tko se odvaži zaviriti u prebogatu crkvenu i opću povijest Boke kotorske.
Ocijenio je neprocjenjivom vrijednosti antroponomastičke podatke zabilježene na marginama Kotorskoga misala, svojevrsnoga krsnog lista bokeljskih Hrvata.
Oni upućuju, dodao je, na to da su kotorski katolici zarana nosili narodna imena (Brajko, Desislava, Draga, Kraguj, Mire, Rade, Seja, Stane) i prilagođena kršćanska imena zapadnoga tipa (Jura, Mare, Miko), od kojih su mnoga i danas živa ili su se okamenila u prezimenima kotorskih Hrvata.
Naglasio je kako knjiga svojim opsegom nadmašuje i neke od pregleda povijesti Crkve u Hrvata. Dodao je kako bi sadržajem morala pobuditi zanimanje povjesničara i arheologa te ih potaknuti da se odvaže i na vlastita istraživanja kojima će popuniti istraživačke praznine.
“Ova knjiga i njezina autorica dokaz su ujedno da je svezu mračni srednji vijek mogao skovati samo netko tko u proučavanje srednjega vijeka nije ugradio vlastiti istraživački nerv, napomenuo je i dodao kako se upravo u vlažnim kutcima pismohrana gradila tisućljetna povijest odvjetka jedne Crkve koja je presudno oblikovala jedan narod – hrvatski – koji se s njom sljubio.
Prvi svezak knjige “Povijest Crkve” (500 str.) počinje s pojavom kršćanske crkve na našim prostorima, a završava s epohom Srednjeg vijeka. Rad je u cijelosti temeljen na arhivskim istraživanjima u Kotoru, Veneciji, Vatikanu, Berlinu, Pragu, Petrogradu, Beču i desetak lokalnih arhiva u Srednjoj Europi.
Lenka Blechová Čelebić je doktorica klasične filologije na Karlovom sveučilištu u Pragu i doktor povijesnih znanosti Sveučilišta u Novom Sadu. Kapitalna su joj djela “Lekcionar i pontifikal Kotorske biskupije Anno Domini 1166” koje je 2019. objavio HNV te monografija “Kotorski misal“.
Glavnu nagradu festivala Cinehill odnio je film ‘Ljubav koja ostaje’
Kršćanska sadašnjost objavila hrvatski prijevod knjige o papi Lavu XIV.
Stellanu Skarsgårdu bit će uručeno ‘Počasno Srce Sarajeva’ na 31. Sarajevo Film Festivalu
