U glavnom gradu Čilea, Santiagu, hrvatska zajednica i potomci hrvatskih iseljenika na dostojanstven su i sadržajan način obilježili 576. obljetnicu rođenja oca hrvatske književnosti, Marka Marulića. Svečani program održan je u reprezentativnom prostoru Parka skulptura (Parque de las Esculturas), smještenom uz rijeku Mapocho podno planinskog masiva Anda, gdje se nalazi i spomenik posvećen velikom splitskom književniku. Ovaj kulturni događaj još je jednom potvrdio iznimnu snagu i neraskidivu povezanost čileanskih Hrvata s matičnom domovinom te njihov neprekinuti višemjesečni i višegodišnji trud u očuvanju jezičnog, kulturnog i nacionalnog identiteta.
Inicijativu za ovo tradicionalno okupljanje pokrenuo je profesor hrvatskog jezika Vatroslav Herceg, koji u Santiagu već godinama aktivno vodi tečajeve te predano promovira hrvatsku kulturu i povijest među mlađim naraštajima. Okupljanje ispred Marulićeve skulpture – djela poznatog hrvatskog kipara Vaska Lipovca – imalo je i duboku simboličku vrijednost za sve prisutne. Naime, identičan brončani odljev Lipovčeva Marulića nalazi se u Vukovaru, čime je stvorena neraskidiva duhovna, umjetnička i povijesna poveznica između hrvatskog grada heroja na Dunavu i čileanske prijestolnice u podnožju Anda.
Tijekom uvodnog dijela programa, profesor Herceg okupljenim je članovima zajednice, studentima i uzvanicima detaljno približio životni put i opsežno stvaralaštvo Marka Marulića. Poseban naglasak stavio je na povijesni i društveni kontekst u kojem je nastala “Judita”, znameniti ep napisan 1501. godine te prvi put tiskan u Mletcima 1521. godine. Objašnjavajući važnost ovog epa, nastalog u iznimno teškim vremenima stalne osmanske opasnosti koja je prijetila hrvatskim krajevima, Herceg je istaknuo kako je Marulić, želeći pružiti moralnu utjehu i nadu svojim sugrađanima, svjesno izabrao pisanje na narodnom, “jaziku harvatski”, čime je trajno usmjerio tijek hrvatske kulture i udario čvrste temelje umjetničkoj književnosti na ovim prostorima.
Živa riječ renesansnog spjeva u srcu Čilea
Najemotivniji dio susreta uslijedio je kada je osmero polaznika tečajeva hrvatskog jezika naglas i pred publikom čitalo odabrane ulomke iz izvornog Marulićeva teksta. Unatoč velikoj vremenskoj i prostornoj udaljenosti, potomci hrvatskih doseljenika s velikim su ponosom i predanošću izgovarali stihove napisane prije više od pet stoljeća:
- Adrian Dežulović Ortiz
- Alexandra Vrsalović Honorato
- Cristián Humberto Donoso Santana
- José Antonio Villalobos Valenzuela
- José Tomás Valdivia Tocigl
- Mateo Nazif Pierotić Piddo
- Pedro Roberto Pantoja Parada
- Sergio Jaime Kurte Marinović
Prizor u kojem mlade generacije, među kojima mnogi nose prepoznatljiva prezimena poznatih bračkih, hvarskih i dalmatinskih obitelji, čitaju renesansne stihove usred nedjeljne vreve Santiaga, bio je upečatljiv dokaz snage i dugovječnosti hrvatskoga jezika. Za mnoge od njih, usvajanje hrvatskog jezika predstavlja izravan most prema precima koji su u Potrazi za boljim životom napustili svoje rodne domove.
Nakon književnog i edukativnog dijela, program je nastavljen uz bogat glazbeno-scenski nastup koji je oduševio sve prisutne prolaznike i goste parka. Glazbeni sastav Daleko izveo je splet prepoznatljivih skladbi i napjeva s hrvatskog priobalja i otoka, dok su članovi folklornog ansambla Baština, koji djeluje u sklopu kulturne udruge Domovina, izveli splet tradicionalnih narodnih plesova. Odjeveni u autentične narodne nošnje iz različitih krajeva Hrvatske – od Slavonije i Posavine pa sve do Dalmacije i Istre – plesači su unijeli živost, boju i autentični dašak domovinske tradicije u čileansku svakodnevicu.
Stoljetna prisutnost i utjecaj hrvatske dijaspore
Ovaj je događaj ujedno poslužio kao važan podsjetnik na bogatu povijest, brojnost i društveni značaj hrvatske zajednice u Čileu. Prema službenim procjenama i podacima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u Čileu danas živi oko 200.000 ljudi hrvatskog podrijetla, što čini jednu od najbrojnijih i najutjecajnijih hrvatskih iseljeničkih zajednica u svijetu.
Masovnije doseljavanje Hrvata na tihooceanske obale započelo je u drugoj polovici 19. stoljeća, kada su tisuće iseljenika, mahom s dalmatinskih otoka poput Brača, Hvara i Korčule te iz priobalja, krenule na dalek put preko oceana uslijed teške gospodarske krize, agrarne neimaštine i bolesti vinove loze. Doseljenici su se primarno naseljavali na dva geografski potpuno suprotna kraja zemlje: na sjeveru u pustinjskim područjima Iquiquea i Antofagaste radi teškog rada u rudnicima šalitre, te na samom jugu u iznimno surovim uvjetima Ognjene Zemlje i Punta Arenasa, gdje su sudjelovali u razvoju ovčarstva, pomorstva i trgovine.
Tijekom 20. stoljeća mnoge su se obitelji postupno selile prema gospodarskom i političkom središtu, Santiagu, gdje su danas uspješno integrirane u sve slojeve čileanskog društva. Čileanci hrvatskoga podrijetla danas zauzimaju istaknuta mjesta u politici, poduzetništvu, znanosti, medicini, književnosti i umjetnosti, no istovremeno kontinuirano održavaju rad svojih klubova, domova i obrazovnih programa.
Svečano obilježavanje obljetnice rođenja Marka Marulića u Santiagu jasno je pokazalo da hrvatska zajednica u Čileu, unatoč tome što su prošla desetljeća i stoljeća od dolaska prvih doseljenika, s velikom ljubavlju, poštovanjem i ponosom čuva svoje korijene te sustavno prenosi znanje o velikanima hrvatske kulture na buduće naraštaje.
* Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije
Povratnici u domovinu u Dubrovnik dovode 200 vodećih mladih europskih istraživača
