Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u nedjelju putuje u Nuuk u dvodnevni posjet čiji je cilj ponovno iskazati potporu tom danskom autonomnom teritoriju, području za koje su interes pokazale Sjedinjene Američke Države pod vodstvom Donalda Trumpa.
Za ponedjeljak je predviđeno potpisivanje zajedničke izjave Europske unije i Grenlanda.
„Grenland je za EU sve važniji kao ulazna točka prema Arktiku, ali i zbog svog geopolitičkog položaja, kritičnih sirovina te uloge u sigurnosti na Arktiku”, objašnjava Marc Jacobsen, istraživač na Kraljevskom danskom koledžu za obranu.
Ranije ove godine Donald Trump posebno je inzistirao na želji da „preuzme kontrolu” nad tim golemim arktičkim otokom u sastavu Kraljevine Danske, prije nego što je isključio mogućnost uporabe sile.
Radna skupina sastavljena od predstavnika Danske, Grenlanda i SAD-a otad održava sastanke kako bi postigla dogovor o rješavanju ove krize.
Suočene s Trumpovim prijetnjama, europske su zemlje snažno podržale Dansku i Grenland, a Ursula von der Leyen je ranije ove godine obećala znatno povećati ulaganja Europske unije u to arktičko područje koje samo po sebi nije dio EU-a.
Bruxelles je također predložio udvostručenje izravne pomoći EU-a Grenlandu na 530 milijuna eura u sklopu sljedećeg proračuna Unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
Prema pisanju Financial Timesa, očekuje se da će von der Leyen tijekom svog posjeta 6. i 7. rujna predložiti dodatnih 200 milijuna eura potpore. To se poklapa s početkom vježbe „Arctic Shield”, koja okuplja vojnike iz deset zemalja NATO-a, što je „podudarnost koja nije beznačajna”, prema riječima Mikae Blugeon-Mereda, istraživača geopolitike na Sveučilištu u Quebecu.
Trumpova administracija optužuje Dance za zanemarivanje sigurnosti na Arktiku. Međutim, Kopenhagen već više od godinu dana ponovno ulaže u tu regiju, baš kao i NATO, pokretanjem misije „Arctic Sentry” ranije ove godine.
„EU ne može ponuditi Grenlandu jamstvo vojne sigurnosti na način na koji to čini NATO, ali može pružiti nešto politički važno: jasan signal da Grenland nije sam”, ističe Jacobsen.
Taj je signal tim važniji jer, iako je pritisak SAD-a manje očit otkako je u svibnju u posjet stigao Jeff Landry, posebni izaslanik Donalda Trumpa za Grenland, on nipošto nije nestao.
„Svakog mjeseca stižu ‘razglednice’ od Trumpa ili njegovih suradnika u vezi s Grenlandom, što pokazuje da nisu zaboravili”, navodi Blugeon-Mered.
U kolovozu su medijski izvještaji o pripremama jedne američke naftne kompanije u zabačenom dijelu istočnog dijela otoka ponovno potaknuli zabrinutost. Taj projekt, koji vodi tvrtka sa sjedištem u Teksasu koristeći dozvole izdane prije moratorija na istraživanje i eksploataciju ugljikovodika iz 2021., uznemiruje i lokalno stanovništvo i vlasti; potonji su, pozivajući se na proceduralne razloge, uskratili odobrenje za početnu istražnu bušotinu.
Nuuk nastoji razviti ekstraktivne industrije koje bi mu mogle pomoći u postizanju gospodarske neovisnosti o Danskoj. Ovdje su grenlandski i europski interesi “vrlo komplementarni”, prema istraživaču Marcu Jacobsenu.
“Grenlandu su potrebna ulaganja, infrastruktura i tržišta kako bi ostvario svoje rudarske ambicije, dok EU traži sigurniji i raznolikiji pristup kritičnim sirovinama”, napominje. Oko 135 rudarskih dozvola posjeduje više od šezdeset tvrtki, no trenutno su u funkciji samo dva rudnika.
Pretvaranje geološkog potencijala Grenlanda u stvarnost pokazalo se težim nego što se očekivalo. “Pitanje je hoće li trenutna geopolitička dinamika u konačnici promijeniti pravila igre”, sugerira istraživač.
Za Blugeon-Mereda, posjet predsjednice Komisije, drugi u dvije godine, pokazuje da su europska ulaganja tu da ostanu. Uz grenlandskog šefa vlade Jensa-Frederika Nielsena i dansku premijerku Mette Frederiksen, von der Leyen će se sastati i sa šefom vlade Farskih otoka Beinirom Johannesenom.
Danska, Farski otoci i Grenland u ponedjeljak i utorak u Nuuku održavaju svoj polugodišnji sastanak o odnosima unutar Kraljevine Danske, čiji su oni sastavni dijelovi.
