Međunarodni simpozij i jedinstvena terenska ekskurzija u Gradišću
U sklopu višednevnog znanstvenog skupa radne skupine za jugoistočnu Europu Međunarodnog vijeća za tradicije glazbe i plesa (ICTMD – International Council for Traditions of Music and Dance), koji se po prvi put u svojoj povijesti održava na području Austrije, organiziran je poseban terenski program posvećen gradišćanskohrvatskoj zajednici. Sudionici simpozija, ugledni etnomuzikolozi, etnolozi i istraživači tradicijske kulture iz cijeloga svijeta, posjetili su u subotu Stinjake (njemački Stinatz), živopisno naselje u južnom Gradišću koje stoljećima predstavlja jedno od ključnih žarišta očuvanja hrvatskog identiteta, jezika i običaja u ovom dijelu Srednje Europe.
Osnovni cilj ove jedinstvene ekskurzije bio je omogućiti međunarodnim stručnjacima izravan doticaj sa živom kulturnom baštinom. Umjesto klasičnih kabinetskih predavanja i teorijskih razmatranja, sudionici su imali priliku iz prve ruke doživjeti autentični glazbeni izričaj, tradicionalne napjeve, specifičnu sakralnu i svjetovnu arhitekturu, kao i narodne nošnje koje se unutar ove specifične enklave pažljivo čuvaju generacijama. Poseban naglasak stavljen je na neposredan susret i razgovor s lokalnim stanovništvom, čime je teorijska dimenzija istraživanja dobila neprocjenjivu ljudsku i iskustvenu komponentu.
Jedan od glavnih pokretača i organizatora ovoga programa bio je poznati znanstvenik dr. sc. Marco Kölbl sa prestižnog Sveučilišta za glazbu i izvedbene umjetnosti u Beču (Universität für Musik und darstellende Kunst Wien). Kölbl, koji i sam vuče obiteljske korijene iz Stinjaka, uložio je izniman trud kako bi kolegama iz cijelog svijeta dočarao svu slojevitost i dinamiku kulturnog pamćenja gradišćanskih Hrvata. U svom obraćanju okupljenima naglasio je da sustavno dokumentiranje i znanstveno bilježenje tradicija koje postupno nestaju iz svakodnevnog seoskog života predstavlja urgentan zadatak savremene etnomuzikologije.
Običaji žalovanja i zvučni pejzaži prolaznosti u kapelici na groblju
Jedan od najpotresnijih i znanstveno najzanimljivijih dijelova cjelodnevnog programa održan je u kapelici na mjesnom groblju u Stinjakima. U tom sakralnom i komemorativnom prostoru predstavljen je novi nosač zvuka, glazbeni album posvećen tradicijama povezanim sa smrću, umiranjem i žalovanjem u gradišćanskohrvatskoj zajednici. Predstavljanje je bilo praćeno uživim izvedbama drevnih žalobnih pjesama te prikazom izvornih, iznimno rijetkih žalobnih narodnih nošnji koje se odlikuju posebnom simbolikom boja, vezova i materijala.
„Te tradicije oko smrti i žalovanja vrlo su važne. One su neotuđivi dio identiteta ovoga sela i naših ljudi“, istaknuo je Marco Kölbl tijekom izlaganja. Objasnio je kako su mnogi od tih starinskih obreda, korote i specifičnih pokopnih napjeva u suvremenom dobu potisnuti te su gotovo u potpunosti nestali iz svakodnevne prakse i običajnog života. Upravo je ta spoznaja o krhkosti usmene predaje bila pokretački motiv da se napjevi audio arhiviraju, znanstveno obrade i trajno sačuvaju za buduća pokoljenja i istraživače.
Predstavljeni materijal izrazito je dragocjen jer prikazuje kako se unutar izolirane hrvatske jezične oaze u Austriji sačuvao arhaični sloj pučke pobožnosti i pogrebnih obreda. Za međunarodne etnomuzikologe ovo je bila iznimna prilika za usporedbu obreda žalovanja u Gradišću s ostalim tradicijama jugoistočne Europe i šireg mediteransko-panonskog prostora, čime su Stinjaci stavljeni u sam vrh suvremenih komparativnih istraživanja u okviru ICTMD-a.
Arhitektonska baština i obiteljska memorija kao svjedoci prošlih vremena
Pored bogate glazbene i fonografske građe, program ekskurzije obuhvatio je i upoznavanje s materijalnom baštinom i tradicionalnim graditeljstvom ovoga kraja. Sudionici simpozija obišli su staru obiteljsku kuću Kölblove obitelji, autentično zdanje u kojem su rođene znanstvenikova majka i baka. Ova kuća poslužila je kao živi muzej na otvorenom i izvrstan primjer nekadašnjeg načina života, organizacije kućanstva i tradicionalne ruralne arhitekture specifične za Stinjake i južno Gradišće.
Obilaskom sačuvanih prostorija, u kojima su prezentirani starinski namještaj, kućanski predmeti, tekstilni obrt i oruđa za rad, inozemni gosti mogli su doživjeti izvanbirokratsku i neposrednu sliku povijesnog svakodnevlja. Kroz priču o razvoju seoske zajednice, migracijskim kretanjima, teškom težačkom radu i obiteljskoj solidarnosti, sudionicima je pojašnjeno kako su materijalni uvjeti života izravno oblikovali i duhovnu kulturu, jezik i pjesmu gradišćanskih Hrvata.
Na taj je način stručnoj javnosti jasno demonstrirano da tradicijska glazba ne egzistira u vakuumu, već je duboko isprepletena s prostorom, obiteljskom memorijom, arhitekturom i mikrohistorijom seoskih obitelji. Sačuvana kuća postala je tako simbolom otpora zaboravu i materijalnim svjedokom kontinuiteta hrvatske prisutnosti na ovim prostorima, koja traje još od 16. stoljeća i vremena velikih migracijskih valova pred osmanskom opasnošću.
Interkulturalni dijalog i suvremene migracijske perspektive
Cjelodnevni boravak u Stinjakima nije ostao omeđen isključivo u okvirima povijesti i lokalne tradicije. Drugi dio dana bio je posvećen živoj glazbenoj praksi, zajedničkom muziciranju i otvorenom dijalogu više različitih kultura. Uz gradišćanskohrvatske izvođače koji su predstavili svoj bogati repertoar, na pozornici i u neformalnim susretima nastupili su i glazbenici iz drugih etničkih i nacionalnih sredina.
Među njima se posebno istaknuo renomirani iranski glazbenik Hamid Reza, koji već duži niz godina živi i stvara u Beču te djeluje u sklopu bečkog sveučilišnog instituta. Njegovo učešće, kao i nastupi ansambala te pojedinačnih izvođača povezanih s hrvatskom i srpskom zajednicom iz susjedne Mađarske, dali su događaju snažnu interkulturalnu dimenziju. Kroz prožimanje različitih glazbenih ljestvica, instrumenata i vokalnih tehnika stvoren je dinamičan prostor razmjene u kojem su se susrele panonske, balkanske i bliskoistočne glazbene matrice.
Ovakav koncepcijski pristup izravno se nastavlja na širi znanstveni rad Marca Kölbla, koji se u svom teorijskom i terenskom istraživanju intenzivno bavi temama glazbe i migracija u suvremenoj Austriji. Njegov fokus obuhvaća kako autohtone manjine poput gradišćanskih Hrvata i Roma, tako i novije migrantske zajednice, među kojima se ističe afganistanska zajednica čiji mnogobrojni glazbenici danas djeluju i stvaraju u egzilu.
Nova interpretacija baštine za buduća pokoljenja
Organizacijom ovakvog bogatog i sadržajnog programa u Stinjakima poslana je iznimno važna poruka o načinu na koji bi se tradicijska kultura trebala tretirati u 21. stoljeću. Pokazano je da očuvanje baštine ne smije značiti njezino pasivno konzerviranje u muzejima ili arhivima, već zahtijeva stalnu revitalizaciju, kontekstualizaciju i reinterpretaciju usklađenu sa zahtjevima novoga doba.
Međunarodni sudionici simpozija ICTMD-a napustili su Stinjake s dubokim poštovanjem prema naporima koje lokalna zajednica i znanstvenici ulažu u očuvanje svojeg identiteta. Predstavljanje gradišćanskohrvatske pjesme, plesa, nošnji i običaja pred stručnjacima sa svih kontinenata potvrdilo je da ova specifična baština posjeduje univerzalnu umjetničku i znanstvenu vrijednost.
Zaključno, cjelodnevni susret u Stinjakima pokazao je kako se kroz spregu znanstvenog istraživanja, institucionalne podrške i strasti samih nositelja tradicije može stvoriti održiv model očuvanja nematerijalne kulturne baštine. Gradišćanski Hrvati u Stinjakima time su još jednom dokazali da, unatoč stoljetnoj odvojenosti od matične domovine i izazovima suvremene globalizacije, njihova kulturna iskra nastavlja živjeti punim sjajem, spremna za prenošenje na nove generacije i otvorena za ravnopravan dijalog s kulturama svijeta.
