Države južne Europe suočene su s istim izazovima poput inflacije, posljedica globalnih sukoba, klimatskih katastrofa i ilegalnih migracija, zaključeno je u srijedu na kraju samita EU MED9 u Splitu čiji su čelnici, prema riječima premijera Andreja Plenkovića, u stanju „kontinuiranog kriznog upravljanja”.
Split je bio domaćin samita MED9, neformalne skupine koja okuplja devet mediteranskih zemalja EU-a. Nakon nekoliko sati dugih rasprava čelnika šestero njih održalo je konferenciju za medije – bez francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i grčkog premijera Kirijakosa Micotakisa koji su morali napustiti skup zbog drugih obaveza te španjolskog premijera Pedra Sancheza koji je u posljednji tren otkazao dolazak u Split zbog prijevremenih izbora.
Članice MED9, formata kojim je Hrvatska predsjedala ove godine, u Splitu su razgovarale o nizu tema – inflatornim pritiscima, posljedicama ratova na Bliskom istoku i u Ukrajini, očuvanju okoliša, klimatskim katastrofama, ilegalnim migracijama, konkurentnosti kontinenta te o aktualnim pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru (VFO).
„Svi smo suočeni s istim izazovima”, rekao je Plenković, domaćin skupa, na završnoj konferenciji za medije, dodajući da je vodstvo europskih država proteklih godina u „kontinuiranom stanju kriznog upravljanja”.
Skup u Splitu održao se tjedan prije sastanka Europskog vijeća na kojem će dominirati tema europskog proračuna za razdoblje od 2028. do 2034. Ambicija je da se dogovor o tom ključnom dokumentu postigne do kraja ove godine, no Europa je podijeljena na štedljivije članice – neto uplatiteljice u proračun koje žele da je on manji i većinom južne države koje žele ambiciozniji budžet sa zadržanim stavkama iz prošlog proračuna, poebno poljoprivrednom i kohezijskom politikom.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni naglasila je da je važnost konvergencije, odnosno politike ujednačenog razvoja Europe, „u interesu cijele Europske unije”.
Plenković je rekao da je „ključ uspjeha” postizanje ravnoteže između ta dva bloka zemalja i naglasio važnost kohezijske politike koja je ‘podigla’ Hrvatsku sa 61 na 78 posto razvijenosti u odnosu na europski prosjek.
Članice MED9-a razgovarale su i o sprječavanju nezakonitih migracija, temi za koju je Plenković rekao da kao nijedna druga nije utjecala na „europski politički krajolik” od migrantske krize 2015. godine.
U završnoj deklaraciji usvojenoj u srijedu, devet članica MED9-a poziva na solidarnost među državama u borbi protiv ilegalnih migracija, kroz snažniju pripremljenost, rana upozorenja, pravovremenu političku, operativnu i financijsku pomoć EU-a i učinkovitu zaštitu granica.
Meloni je naglasila da u trenutku dok „svi zajedno gledamo prema istoku”, poprištu sukoba i kriza, „ne smijemo zaboraviti na južne obale”. Osim Poljske, suočene s priljevom ilegalnih migranata iz Bjelorusije, većina nezakonitih ulazaka u EU događa se kroz države članice MED9-a koji okuplja trećinu članica europskog saveza.
Slovenski premijer Janez Janša pozdravio je početak primjene novog pakta o migracijama i azilu ovog ljeta, kazavši da on pokazuje rezultate jer brojevi ilegalnih migracija padaju, iako su i dalje značajni. To ipak nije slučaj na balkanskoj ruti, gdje statistike stagniraju, kazao je.
Jedan od glavnih faktora za to je što ilegalni migranti stižu u Sarajevo i Beograd zahvaljujući bezviznom režimu koje BiH i Srbija imaju s trećim zemljama čiji državljani pri dolasku lako nastavljaju put prema EU-u.
Slovenski premijer naglasio je da u „svi spremni pomoći” državama na vanjskim granicama „sa svim svojim resursima”. „Naša je želja da imamo snažnu kontrolu nad vanjskim, a manje kontrole na našim unutarnjim granicama” EU-a, naglasio je Janša.
Slovenski konzervativni predsjednik vlade naglasio je da je u tom kontekstu ključno i pitanje demografije jer „povijest uči” da se „mogu graditi zidovi na granicama”, no da oni ne pomažu ako su „teritoriji prazni”. „Zato predlažem da demografija postane jedna od glavnih tema” unutar EU-a, rekao je Janša.
Luis Montenegro, premijer Portugala koji od Hrvatske preuzima predsjedanje formatom, upozorio je da sigurnost vanjskih granica mora biti odgovornost cijelog saveza te da se stoga sve članice moraju pridružiti „s najvećim kapacitetima”. Italija, članica MED9-a, u srpnju je suspendirala schengenski sustav prema Španjolskoj, drugoj članici tog formata, nakon što su deseci tisuća Marokanaca preplavili španjolsku enklavu Ceutu.
Montenegro je naglasio da se mora poboljšati komunikacija s južnim europskim susjedstvom, jačati gospodarstva tih zemalja i time obeshrabriti ilegalni prelasci. Pozvao je i na snažniju borbu protiv ilegalnih krijumčara te na učinkovitije vraćanje u matične države onih koji ne poštuju europska pravila.
