Književnost ne smije postati izborna stavka u eseju državne mature iz Hrvatskoga jezika.
Vođenje tom mišlju dvije prosvjetne djelatnice iz Zagreba Alma Majcenović i Marina Katinić Pleić pokrenule su građansku inicijativu „Apel za knjigu na maturi“, koju su u tjedan dana potpisala 1624 akademska građanina, osobito stručnjaci za književnost.
Apel prenosimo u cijelosti.
Apel za knjigu na maturi
građanska inicijativa
Književnost ne smije postati izborna stavka u eseju državne mature iz Hrvatskoga jezika.
„Nedavna objava ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja o promjenama ispita državne mature povod je za čuđenje, raščlambu i apel.
Prema novom modelu državne mature iz Hrvatskoga jezika esej o književnom djelu više neće biti obvezan: umjesto njega maturanti će moći izabrati i pisanje eseja o temi iz svakodnevnog učeničkog života. Primjerice, ogledni zadatak govori o stilu odijevanja. Takav zadatak nije sam po sebi loš; problem je što može zamijeniti posljednju situaciju u životu mladih kad je čitanje obvezno, kao i smanjiti njihovu motivaciju za čitanje tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja.
Kao nastavnici svjedočimo koliko je teško motivirati djecu za čitanje, a istovremeno s kolikim užitkom raspravljaju o djelima i kolika je nemjerljiva korist za njihov razvoj kad to učine. U vrijeme superbrzih bljeskova s TikToka i instant-rješenja svih mogućih problema mladima, čiji je vokabular alarmantno uzak, za čitanje treba snažan vanjski poticaj, točnije, obaveza. Dužnost je društva ukazati mladima da postoji potreba za onim što još sami ne razumiju da im treba – to je sastavni dio odgoja.
Kao nastavnici svjedočimo i pojavi sve slabijega razumijevanja teksta kao cjeline, pogotovo književnoga teksta, kao i tomu da srednjoškolci sve teže razumiju tekstove koji su ne tako davno bili dio osnovnoškolskih kurikula. Svjedočimo kako se učenici nerijetko ne mogu sjetiti uobičajenih hrvatskih frazema a na hodnicima škole razgovaraju na Insta-engleskom. Svjesni smo globalizacije, ali i potrebe očuvanja vlastita jezika i identiteta, u skladu s često proklamiranim načelom „jedinstva u različitosti“.
Uloga lektire u razvoju sposobnosti tumačenja jezika, a time i svijeta oko nas – nezamjenjiva je i zato svi obrazovni sustavi inzistiraju na njoj. Na tome inzistira i ispitni katalog jer među ishodima mature navodi “razumijevanje i tumačenje tekstova književnosti uz primjenu znanja i kritičkoga mišljenja”. No ako esej o književnom djelu nije obavezan, čime se onda ti ishodi ispituju? Čemu doprinosi promjena da raspravu o Raskoljnikovljevim etičkim dvojbama učenici mogu zamijeniti raspravom o stilu odijevanja? Tim više što se na maturi već piše jedan tekst na temu iz svakodnevice – sažetak. To nije adekvatan odgovor na učeničke potrebe, nego podilaženje napuštanju čitanja kao dijela obrazovanja.
Nadu pruža činjenica da Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja doista mijenja katalog u skladu s potrebama vremena te vjerujem da se neće oglušiti na mišljenje struke i upućene javnosti.
U vremenu krize čitanja i mogućnosti da učenik sve veći dio školskih zadataka prepusti umjetnoj inteligenciji, upravo je književnost i izražavanje o pročitanom ono što mladima treba. Prilagoditi obrazovanje vremenu ne znači prilagoditi ga slabostima vremena, nego na njih odgovoriti.
Tražimo da ispit državne mature iz Hrvatskoga jezika obvezno uključi poznavanje i pisanu interpretaciju književnih djela, koja pritom treba povezati sa suvremenom situacijom, pa i svakodnevnim životom. Naposljetku, vrijednost književnih djela i jest u tome da ne govore (samo) o onome što se dogodilo, nego o onome što se (bilo komu) može dogoditi.“
Potpora Društva hrvatskih književnika
Na inicijativu Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja priopćenjem se osvrnuo i Upravni odbor Društva hrvatskih književnika.
„Društvo hrvatskih književnika s ozbiljnom je zabrinutošću primilo najavu Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja da u novom modelu ispita državne mature iz hrvatskoga jezika esej o književnom djelu više neće biti obvezan, nego će ga maturanti moći zamijeniti esejem o temi iz svakodnevnoga učeničkog života, pa stoga u cijelosti podržavamo apel nastavnika hrvatskoga jezika koji su na posljedice takve odluke već upozorili javnost ovih dana.“
„Društvo hrvatskih književnika traži od Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja i nadležnoga ministarstva da esej o književnom djelu, s posebnim naglaskom na djela hrvatske književnosti, bude obvezan dio ispita državne mature iz hrvatskoga jezika, pri čemu se tumačenje djela može i treba povezivati sa suvremenim iskustvom i svakodnevnim životom mladih, jer vrijednost književnosti i jest u tome što ne govori samo o onome što se dogodilo, nego i o onome što se svakomu može dogoditi. Spremni smo u raspravi o novom ispitnom katalogu sudjelovati iskustvom i znanjem svojih članova te vjerujemo da će Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koji je dosad pokazivao spremnost na promjene u skladu s potrebama vremena, uvažiti glas struke i upućene javnosti.“
