Hrvatska je po čitanju ispod prosjeka Europe, dijeli 23. mjesto s Portugalom, a manje čitaju samo Talijani, Bugari, Rumunji i Ciprani, pokazalo je istraživanje tržišta knjiga predstavljeno u srijedu na otvorenju Noći knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Rezultate istraživanja predstavila je Tamara Kraus iz agencije za analizu tržišta Karika, objasnivši kako su stanovnici zemalja Mediterana češće izvan kuće zbog većeg broja sunčanih sati, nego u zemljama sjeverne Europe. Ipak, što se tiče Hrvatske, za hrvatski standard natprosječno se čita u Istri i primorju, sunčanijim i južnijim dijelovima zemlje.
Osim njih, više od prosjeka čitaju žene, visokoobrazovani i oni s visokim primanjima, pokazalo je istraživanje provedeno u ožujku, u kojemu je treću godinu zaredom sudjelovalo tisuću ispitanika.
Pokazalo se i da se zaustavio trend pada čitanost, odnosno da je rezultat gotovo isti u posljednje dvije godine – 37 posto hrvatske populacije pročitalo je barem jednu knjigu u godinu dana.
Žene najviše čitaju beletristiku, a muškarci publicistiku. Najčešće se kupuje i čita beletristika, za koju interes stagnira, a rjeđe publicistika, no za nju interes raste. Što se tiče priručnika i stručnih knjiga, kupovina i interes za njih pada. Općenita kupovina knjiga stagnira od 2022., a knjige se najčešće kupuju u knjižarama u Zagrebu i okolici.
Smanjio se broj onih koji knjige ne kupuju zbog manjka interesa, porastao je broj onih koji ne kupuju zbog toga što ih mogu posuditi u knjižnici, a 69 posto ispitanih smatra da knjižnice zadovoljavaju sve njihove čitateljske potrebe, odnosno da u njima mogu naći sve naslove koje traže.
Sadržaj na internetu čita 75 posto populacije, a to se najviše odnosi na dnevne novosti, zatim na blogove i na sadržaj društvenih mreža.
Rezultati istraživanja su pokazali i da samo 15 posto populacije bar jednom godišnje ide na promocije knjiga, i češće su to visokoobrazovani ljudi s visokim primanjima.
“Italija prema Eurostatu bilježi malo onih koji čitaju, samo 35 posto – od Talijana manje čitaju samo Rumunji i Ciprani”, poručila je Kraus, navevši primjere dobre prakse za povećanje interesa za čitanje.
“Dvije privatne kompanije na svojim su proizvodima tiskale dijelove iz različitih knjiga pokazavši na taj način da različiti proizvodi mogu biti edukativni”, kazala je.
Grad Rijeka raspisao javni natječaj za dodjelu Književne nagrade Drago Gervais za 2025. godinu
U riječkom MMSU-u otvorena izložba “Iza plime” – pogled u svijet suvremene umjetnosti
Crveni i plavi u ljubavi: Nova predstava za djecu stiže u Trešnju
