Počeo trodnevni međunarodni skup ’11 stoljeća hrvatskoga glagoljaštva’

Trodnevni međunarodni znanstveni skup u povodu 1100. obljetnice prvoga dokumentiranog spomena hrvatskoga glagoljaštva “11 stoljeća hrvatskoga glagoljaštva  (925. – 2025.)” počeo je u srijedu u Ekonomskom institutu u Zagrebu.

Predsjednica Organizacijskoga odbora Ana Šimić istaknula je kako se ove godine navršava 1100 godina od prvih pouzdanih vijesti o hrvatskome glagoljaštvu, koje su, napomenula je, povezane s pismima pape Ivana X. iz 925. godine i odredbama Prvoga splitskog crkvenog sabora iz iste godine. 

Hrvatsko Kraljevstvo i hrvatsko glagoljaštvo nisu odvojene i konkurentne nego komplementarne pojave, rekla je te istaknula da se kraljevstvo tiče državnosti naroda, a glagoljaštvo se odnosi na duhovni i vrijednosni profil ovoga naroda pa zajedno čine idealnu cjelinu.

Podsjetila je da glagoljaštvo i nakon propasti Hrvatskoga Kraljevstva opstaje sve do naših dana pa je glagoljaštvo sa svojom uglatom glagoljicom i kulturom koja se iz njega razvila postalo jedan od temelja hrvatske povijesti i hrvatskoga identiteta.

Tanja Kuštović iz Programskoga odbora istaknula je da je hrvatsko glagoljaštvo ucijepljeno u hrvatsku povijest i kulturu od njezinih najranijih početaka do današnjega dana.

Razdoblje hrvatskoga srednjeg vijeka obilježeno je tropismenošću pri čemu se ističe glagoljsko pismo kao dominantno uz usporedno postojanje ćiriličnog i latinskog pisma, rekla je Kuštović i dodala kako se proučavanje glagoljice odnosi na djela pisana glagoljicom kao što su glagoljaška liturgija, književnost i pjevanje.

Promjena hrvatskoga kulturnog pejsaža krajem 9. stoljeća

U izlaganju “Dva hrvatska filologa o promjeni hrvatskoga književnojezičnog pejsaža u vrijeme prije i za Tomislava” akademik Stjepan Damjanović rekao je da se krajem 9. stoljeća mijenja hrvatski kulturni pejsaž jer se uz posve vladajuću latinsku kulturnu sastavnicu pojavljuje nova, slavenska, grafijska i književna sastavnica, iznikla na crti misionarskoga djelovanja Svete solunske braće Ćirila i Metoda. 

Ocijenio je kako se na hrvatskome prostoru stvara jedinstvena nelatinska liturgijskojezična enklava u okviru rimske Crkve. Izravan su poticaj razvitku te nove sastavnice dali neposredni učenici Svete solunske braće, rekao je te dodao kako se pojavljuju pisci, kulturni i crkveni djelatnici, koje će kasnija stoljeća nazvati glagoljašima. 

Naglasio je kako se tada postupno uspostavlja stanovita dvojnost iste, hrvatske kulture – latinski i latinica te hrvatski i glagoljica. Te dvije dionice stupaju u dinamički odnos koji se ne da prikazati niti kao neprekidna međusobna protimba niti kao neprekinuti sklad, napomenuo je i dodao kako su ti odnosi izazivali veliku pozornost i hrvatskih povjesničara i hrvatskih filologa. 

Ocijenio je kako su Eduard Hercigonja i Radoslav Katičić u razjašnjavanju tih odnosa uvećavali naše razumijevanje ukupnih povijesnih zbivanja na hrvatskim prostorima nešto  prije i u vrijeme kralja Tomislava.

Vesna Badurina Stipčević sa Staroslavenskoga instituta u Zagrebu govorila je o glagoljskom Pariškom zborniku iz 1375., čija se 650. obljetnica upravo obilježava ove godine. 

Istaknula je kako je u dosadašnjim istraživanjima ovakva vrsta Liber horarum (časoslova za privatnu molitvu) malo zastupljena među hrvatskoglagoljskim spomenicima, a tematsko-sadržajnom strukturom predstavlja raniju razvojnu fazu hrvatskoglagoljskih zbornika.

Napomenula je kako je kodeks bio namijenjen redovnicama Samostana svetoga Julijana u Šibeniku pa je on i rijedak primjer glagoljske knjige namijenjene i pisane za ženski auditorij. 

Zbornik sadrži liturgijske i biblijske tekstove, među ostalim psaltir, kantike i tekstove Muke Kristove, rekla je i dodala kako znatan dio zbornika čine neliturgijske molitve i apokrifni  tekstovi, kao što su Legenda o 12 petaka, Legenda o Teofilu, Epistola o štovanju nedjelje, Pseudo-Matejevo evanđelje te Muka svete Margarite. 

Ocijenila je kako zbornik sadržajnom raznolikošću, osobitom namjenom i isprepletenošću utjecaja i veza s drugim glagoljskim spomenicima, predstavlja specificum hrvatske srednjovjekovne glagoljske baštine

Talijanski slavist sa  Sveučilišta u Udinama Giorgio Ziffer analizirao je XII. poglavlje Žitija Konstantina Ćirila koje je najuže povezan s hrvatskoglagoljskom tradicijom Žitija, a koja ga, za razliku od srpskih zbornika i ruskih menologija za veljaču i za listopad, ne prenose.

Na skupu će 50 izlagača tijekom tri dana održati 46 izlaganja. U okviru programa znanstvenoga skupa održat će se i okrugli stol o izradbi antologije hrvatskoglagoljičnih tekstova na engleskome jeziku, bit će predstavljen zbornik učeničkih radova o glagoljici te će se prezentirati dokumentarni film o radu Znanstvenoga centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo, koji je od 2014. do 2024. godine  pod vodstvom akademika Milana Mihaljevića djelovao pri Staroslavenskome institutu.

Preminuo Halid Bešlić

Riječka zgrada HNK-a obilježava 140. godišnjicu

Započela manifestacija ‘Reli po galerijama’ u Zagrebu i Puli

Najnovije vijesti

Rijeka prekinula negativni niz pobjedom 2:0 protiv Gorice

 U susretu 14. kola hrvatskog nogometnog prvenstva Rijeka je...

Miris nove ere na Maksimiru: Dinamo konačno na pravom putu

Dolazak ponovno na Maksimir nakon stanke, promjena, medijskog iskakanja...

Gori ruski brod, u Kalinjingradu zavijaju sirene: Baltik je postao žarište koje prijeti svjetskom miru

Ruski teretni brod Sparta II, koji prevozi teret za...

FBI napadnut drugi put u dva mjeseca: hakeri upali u središnju policijsku bazu

FBI istražuje upad u Nacionalni centar za kriminalističke informacije...

Ubojstvo u Zagrebu: U apartmanu na Savskoj cesti pronađen mrtav muškarac, dvije osobe pod nadzorom policije

U apartmanu na zagrebačkoj Savskoj cesti u noći na...

Vrijedno čitanja

Rijeka prekinula negativni niz pobjedom 2:0 protiv Gorice

 U susretu 14. kola hrvatskog nogometnog prvenstva Rijeka je...

Miris nove ere na Maksimiru: Dinamo konačno na pravom putu

Dolazak ponovno na Maksimir nakon stanke, promjena, medijskog iskakanja...

FBI napadnut drugi put u dva mjeseca: hakeri upali u središnju policijsku bazu

FBI istražuje upad u Nacionalni centar za kriminalističke informacije...

VIDEO Davor Rostuhar predstavio multimedijski projekt “Portret Hrvata”

Fotograf i putopisac Davor Rostuhar predstavio je u četvrtak...

Svečano otvoreno 18. izdanje Noći kazališta: Više od 80 lokacija diljem Hrvatske otvorilo vrata publici

Osamnaesto izdanje Noći kazališta, manifestacije koja se ove godine...
spot_img

Slični članci

Popularne kategorije

spot_imgspot_img