Veliko natjecanje kratkometražnog filma Animafesta Zagreb, Svjetskog festivala animiranog filma koji će se održati od 2. do 7. lipnja, donosi 45 filmova iz 32 zemlje odabranih između više od 900 prijava za tu kategoriju.
Kratkometražna konkurencija, u kojoj se predstavlja manje od pet posto zaprimljenih kandidata, prikazat će deset svjetskih te dvije međunarodne premijere, izvijestili su s festivala.
Korejski autor Erick Oh ima svjetsku premijeru filma „Večera”, a tu su i argentinska animirana novela „Ne gledaj me” Sergija Falletija i Marcela Iglesiasa, „Usamljeni pas” Marte Reis Andrade te „Granice” korejske animatorice Seun Yee.
Film „Kao da ih je zemlja progutala” Natalije León koji upozorava na visoku stopu femicida u Meksiku u Zagrebu ima hrvatsku premijeru, nakon nagrade kritike na Sundanceu, svjetsku premijeru imat će „Uroš” Mate Uljarevića o slikaru Urošu Toškoviću koji se prisjeća ratnog djetinjstva i pariške mladosti, dok iranski film „Kao prijatelj, kao jelen” govori o
prijateljstvu prekinutom izvanrednim okolnostima.
„Uvijek u pokretu” kanadsko-kineske animatorice Rui Ting Ji vodi na putovanje majke i kćeri kroz metaforičku oluju emocija, planova i zamjeranja, „VSEMIR – Granica na Mirenskom groblju” Lee Vučko i Damira Grbanovića o posljednjem počivalištu presječenom 1947. razgraničenjem Italije i Jugoslavije. Vuk Jevremović predstavlja novi rad „Moralna potpora” nadahnut Laibachom, istoimenom pjesmom i rudarskim komunističkim štrajkom u Trbovlju 1920-ih.
Tri hrvatska filma izlaze prvi put pred publiku
Maida Srabović predstavlja film „Fačuk” inspiriranim djelima naivnog slikara Mije Kovačića, koji će nakon Animafesta film biti prikazan u programu Perspektive festivala u Annecyju, Marko Meštrović u filmu „Kako” donosi poemu obilježenu ponajprije motivom čovjekove želje za letom, a Petra Balekić u filmu „Sjene” Petra Balekić putuje ženskim tijelom i psihom, istražujući dinamiku samoprihvaćanja.
Od međunarodnih premijera tu je film Kanađanke Rachel Samson, „Sladoled” o djevojačkom prijateljstvu te Johna Kellyja koji glasom glumca Domhnalla Gleesona sastavlja svoj „Mirovinski plan”, sanjajući o nadoknađivanju svega što je propustio.
S festivala u Cannesu stižu „Lijepi ožiljci” Raphaëla Jouzeaua, kreativna vizualizacija razgovora o prekidu i reminiscencija nekadašnjeg odnosa dvoje ljudi.
Afirmirana poljska animatorica Izabela Plucińska vraća se svojim komediografskim korijenima u visoko produciranom glinamacijskom filmu „Joko”, adaptaciji djela francuskog nadrealista Rolanda Topora.
Iz malo poznate jordanske kinematografije stižu „Sjene” Rand Beiruty, o mladoj žrtvi zlostavljanja koja iz Bagdada odlazi u svijet, prikazane na festivalu u Veneciji, baš kao i „Lutak i kit” Animafestova veterana Roberta Catanija koji motiv umjetnog čovjeka tretira s obzirom na teme stvaranja, radosti fizičke egzistencije, konformizma i dehumanizacije.
Baltički film „Ptice su nestale” Anu-Laure Tuttelberg, poema o dolasku zime i umiranju prirode, svjetsku premijeru imao je na festivalu u Locarnu, kao i „Bez glasa” Samuela Pattheyja, autobiografski prikaz svijesti techno partijanera.
Još jedan stari znanac Animafestove publike Saša Svirski u „Zagasitim mrljama zelenkastih boja” (također prikazanima u Locarnu) ponovno udara na „divna prošla vremena“, dok se filmom „Hurikán” o nespretnom debeljku u noćnoj potjeri za bačvom piva na Animafest vraća i češki autor Jan Saska.
Nakon studentske konkurencije Japanka Saki Muramoto debitira u Velikom natjecanju nagrađivanim radom „Noć na odmorištu”, a tu su i glavnom nagradom briselske Anime ovjenčan „Kej Sisowath” Stéphanie Lansaque i Françoisa Leroya te meksička 3D i stop-animirana „Dolores” Cecilije Andalón Delgadillo, svojevrsna parafraza „Alice u Zemlji čudesa”.
Filmovi društvenokritičkog pedigrea
Brazilski duo Yuca posvetio je „Nemoguće putovanje” Portorikanki koju je ubio nestručno obavljen carski rez, o potrazi za pravdom i oporavkom govori „Vrtlarenje” Sarah Beeby, a o frustraciji prometno zagušene ulice Jelena Oroz, u filmu „Nema mjesta”.
„Glavno jelo” Zinije Scorier i Marie Royer film je o friganima, zajednici koja se hrani bačenim namirnicama, a „Skroll” Martena Vissera osvrće se na desenzibilizaciju suvremenog čovjeka za stvarnost slijedom pretjerane konzumacije spektakla.
Job, Joris & Marieke donose ekološku geg-distopiju „Kvota” o ugljičnom otisku, „Oslobodite kokoši” Matúša Vizára ruga se aktivizmu za prava životinja i veganstvu, a tu je i brazilski film Angela Defantija „Ja sam njemački ovčar”, o psu čuvaru u krizi identiteta.
Raspad ljubavnog odnosa u središtu je filma „Mljac” Martinusa Klemeta, „Kreketavi šou” Suresha Eriyata temelji se na pop-tradicijskom pjevanju iskrivljenom zavijanjem, a danska minijatura „Riblje tlapnje” Tobiasa Ruda na ribu projicira nesigurnosti zaljubljenog ribara.
Njemačko-hrvatska koprodukcija „Bodlja u guzi” Elene Walf prati nesporazum psa i ježa, nagrađivana „Očeva pisma” Alekseja Evstignejeva donosi dirljivu istinitu priču iz gulaga u tridesetim godinama, „SKRFF” Corrie Francis Parks grebe ispod slojeva boje s jednog zida od 1982. do danas, dok je „Gdje plavo susreće crveno” Tamása Patrovitsa napravljen uz pomoć digitalnog printera japanske korporacije Riso Kagaku.
U programu su i film „Freeride u C-u” latvijskog autora Edmundsa Jansonsa „Kako izgledaš večeras” Christopha Horcha, „Oda parfemu” Maksima Litvinova i „Bujica” Meejin Hong.
Povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva objavljena knjiga ‘Tomislav, prvi kralj Hrvata’
Punoljetno izdanje Festivala mediteranskog filma u Splitu nudi bogat program
U kulturnom domu na Sušaku u Rijeci je počeo 30. Međunarodni festival malih scena
