Prema novom uvodniku objavljenom u časopisu “Psychological Medicine”, osobe koje često čitaju knjige iz užitka uživaju u boljem mentalnom blagostanju.
Istraživači sa Sveučilišta u Cambridgeu i organizacije ”The Queen’s Reading Room” nisu proveli novo istraživanje. Umjesto toga, objedinili su rezultate anketa, snimaka mozga i studija koje su pratile ispitanike tijekom niza godina.
Jedna anketa, provedena na više od 4000 odraslih osoba, istraživala je kako ljudi koriste čitanje za opuštanje. Oko 38 posto ispitanika navelo je čitanje kao omiljeni način opuštanja.
Otprilike 35 posto ispitanika izjavilo je da utjehu traže u knjigama. Taj je udio bio veći od udjela onih koji su odabrali čašu vina (31 posto) ili toplu kupku (10 posto).
Istovremeno, gotovo dvije trećine čitatelja izjavilo je da im knjige pomažu razumjeti osjećaje drugih ljudi. Među onima koji ne čitaju to je potvrdilo manje od polovice ispitanika.
Oko polovice čitatelja također je navelo da im knjige pomažu da budu otvoreniji prema idejama i uvjerenjima koja se razlikuju od njihovih vlastitih.
U drugoj anketi, provedenoj među sudionicima čitateljskih klubova, gotovo tri četvrtine ispitanika izjavilo je da je čitanje poboljšalo njihovo opće blagostanje. Više od 40 posto njih osjećalo se povezanije s drugim ljudima.
Neka su istraživanja također proučavala vezu između čitanja i zdravlja mozga kod starijih osoba.
Jedna je studija tijekom četiri i pol godine pratila 801 osobu u dobi od 65 godina i više. Utvrđeno je da su aktivnosti poput čitanja novina, časopisa i knjiga povezane s 33 posto manjim rizikom od Alzheimerove bolesti.
Druga je studija tijekom otprilike pet godina pratila 469 osoba u dobi od 75 godina i više. Pokazala je da osobe koje čitaju imaju 35 posto manji rizik od demencije.
Ostala istraživanja sugeriraju da čitanje može pomoći u očuvanju kognitivnih sposobnosti tijekom starenja. Jedna studija pratila je gotovo 2000 odraslih osoba u dobi od 64 godine i više tijekom razdoblja od 14 godina.
Utvrđeno je da su osobe koje često čitaju imale sporije slabljenje kognitivnih sposobnosti, bez obzira na razinu obrazovanja.
