U Hrvatskoj se svakodnevno tri osobe suoče s dijagnozom raka mokraćnog mjehura, bolesti koja se često otkriva prekasno i zbog toga ima jednu od najnižih stopa preživljenja u Europskoj uniji, upozorili su u ponedjeljak liječnici istaknuvši da je najčešće riječ o pušačkom raku.
Rak mokraćnog mjehura, za razliku od većine sijela raka u Hrvatskoj, bilježi trend rasta smrtnosti. Medijalna dob oboljelih je 71 godina, a 30 posto bolesnika mlađe je od 65 godina. Češći je kod muškaraca nego kod žena. Godišnje se dijagnosticira oko tisuću novih slučajeva, dok približno 500 osoba umire od te bolesti.
Zlatni standard dijagnostike je cistoskopija,
Simptomi bolesti često nalikuju infekcijama mokraćnog sustava, zbog čega pacijenti kasno dolaze do specijalista, istaknuto je na skupu o raku mokraćnog mjehura koji su organizirali Astellas i Koalicija udruga u zdravstvu (KUZ).
Predsjednik Hrvatskog urološkog društva HLZ-a Igor Tomašković upozorio je da je pojava krvi u mokraći ozbiljan simptom koji zahtijeva hitnu obradu. Bolest u početku često ne boli, što dodatno odgađa dijagnostiku.
Istaknuo je i važnost bolje informiranosti liječnika obiteljske medicine i građana, osobito kada je riječ o starijim osobama s učestalim urinarnim infekcijama. Zlatni standard dijagnostike je cistoskopija, pretraga kojom se mokraćni mjehur pregledava kamerom i kojom se može brzo postaviti dijagnoza.
Onkologinja Marijana Jazvić naglasila je da je posljednjih godina došlo do velikog pomaka u liječenju, no sve terapijske mogućnosti koje preporučuju europske i američke smjernice još nisu dostupne i hrvatskim bolesnicima.
Ponajprije je riječ o terapiji metastatskih bolesnika konjugatom protutijela i lijeka u kombinaciji s imunoterapijom, koja je dovela do „kompletnog odgovora kod 30 posto bolesnika s metastatskim oblikom bolesti“. Riječ je o terapiji dostupnoj u 17 zemalja Europske unije, a stručnjaci se nadaju da će uskoro biti dostupna i u Hrvatskoj.
Ključno je brže prepoznavanje simptoma i upućivanje urologu te dostupnost suvremenih terapija
Na povezanost bolesti s pušenjem upozorio je Tomašković, istaknuvši da je rak mokraćnog mjehura pušački rak. Prestanak pušenja može smanjiti rizik ponovne pojave bolesti, što je posebno važno jer je riječ o tumoru koji se često vraća i zahtijeva dugotrajno praćenje.
Snažan dojam na sudionike ostavilo je i svjedočanstvo pacijentice Snježane Andrejić, koja je rekla da kod nje bolest nije počela klasičnim simptomom krvi u mokraći, nego bolovima u donjem dijelu trbuha i učestalim mokrenjem, zbog čega se u početku liječila pod dijagnozom upale.
Tek nakon dodatnih pretraga otkrivene su tumorske stanice u urinu, a potom je uslijedila brza obrada i liječenje.
Predsjednik KUZ-a Ivica Belina naglasio je ključnu ulogu suradnje stručnih društava i udruga pacijenata kako bi se informacije o bolesti prenijele javnosti na jasan i razumljiv način.
Ocijenio je da rak mokraćnog mjehura još nema vidljivost kakvu imaju neke druge maligne bolesti, dijelom i zbog toga što pogađa stariju populaciju, a dijelom zbog stigme i nelagode povezane s mokrenjem, inkontinencijom i posljedicama liječenja.
Na primjedbu jedne pacijentice da je na pregled urologa čekala četiri mjeseca nakon pojave krvi u mokraći, Tomašković je savjetovao da se u takvim slučajevima pacijenti obrate hitnoj urološkoj službi kako bi odmah bili obrađeni.
Sudionici skupa zaključili su kako je za bolje ishode ključno brže prepoznavanje simptoma, ranije upućivanje urologu te ravnomjernija dostupnost suvremenih terapija.
Niža glasnoća glazbe tijekom tjelovježbe ne utječe na razinu napora
