Redarstveni posao zahtijeva marljivu pripremu. Postoji li zvanje: biti redarstvenik? Moguće je da sredstva priopćavanja, a ponajviše filmovi, mogu u djeci probuditi da se sama od sebe poistovjete s likom policajca; ta povezanost s dobrom mora se njegovati u obitelji i u školi.

Ugled i odgovornost redarstvenika

U nekim vremenima i mjestima redarstveni posao bio je pridržan za najniže slojeve društva, a to je dovelo do srozavanja ugleda poziva i onih koji ga obavljaju. U takvim slučajevima taj gubitak ugleda očituje se u niskim plaćama. Na početku ovoga članka govorio sam o dobro uređenoj državi; u tom slučaju za provedbu suzbijanja prijestupa biraju se najbolji od mladih.

Nažalost, u mnogim slučajevima službenici su pokvareni, a politički poredak postaje utrka za bogaćenjem koja zanemaruje zajedničko dobro: dobrobit stanovništva. A ono zahtijeva učinkovitost redarstvenika, dobro upućenih u posao, koji predstavljaju povlašteno probrano društvo.

Plaća, oprema i poštovanje

Pitanje plaće temeljno je, kao i osiguravanje da policija ima najučinkovitija sredstva za ispunjavanje svoje zadaće, što uključuje održavanje društvenoga poretka i sprječavanje prijestupa. Zbog svoga unutarnjega ustroja policija ne može javno prosvjedovati; ponekad to čine obitelji pojedinaca. Svakako, postoje pokvareni policajci, ali to ne opravdava široko rasprostranjeno loše mišljenje.

Razvoj policijske uloge zahtijeva da ju se izjednači s ulogom drugih poziva koji se školuju na sveučilišnoj razini. Lik redarstvenika mora se prepoznavati s istim poštovanjem kao onaj liječnika ili učitelja. Stoga je bitno poboljšati razinu pripreme onih koji trebaju ispunjavati tu bitnu zadaću.

Društvena i politička odgovornost

U Argentini je društvo danas često okruženo prijestupom. Političari, osobito oni koji obnašaju odgovornosti vlasti, moraju preuzeti svoja zaduženja nad stanjem. Dugujemo sebi učinkovito i dobro upućeno redarstvo; a za to je potrebno stalno podizati standarde policijskih škola i akademija. I, što je još važnije, ojačati školovanje na sveučilišnoj razini koje se već pruža u određenim područjima.

U buenosaireškom govoru usvojeno je nekoliko izraza koji se odnose na pripadnike redarstvenih snaga, kako u cjelini tako i kao jedinice. Primjerice, riječ cana (‘cajo’, ‘pajkan’, ‘pandur’, ‘murja’) odnosi se i na pojedinoga policajca i na same snage; dolazi od francuskoga canne (štap, palica, pendrek), aludirajući na palicu koji policajci nose za remenom. Otuda upozorenje: ¡guarda, la cana! (‘Pazi, cajo!’). A isto tako i izraz ir en cana (‘ići u zatvor’), što znači ‘biti uhićen’.

Važnost edukacije

Nadalje, policajac se naziva botón (‘gumb’), smjerajući na uočljive gumbe koji su resile stare odore. Nekoć se pričalo o tirar al botón, ‘pucanju na gumb’. Čak i danas ljudi često kažu: ahí viene el botón (‘Evo dolazi gumb’). (Botón ima i dodatno značenje: doušnik.)

Još jedan jedinstven izraz za policiju jest la yuta – od yunta (par, tim, dvojac, zajedno upregnuti) – smjerajući na činjenicu da su redarstvenici uvijek običavali ići u parovima.

Prisutnost i djelovanje policije temeljni su za društvo da bi se borilo protiv zločina. Stoga ustrajemo na tome da redarstvo mora biti dobro plaćeno, pomno školovano i dobro opremljeno. Oduvijek se govorilo o mogućnosti da se policija poveže s kršiteljima zakona. To se ne može dogoditi ako je policijsko zanimanje na dobru glasu i ako se za taj posao biraju najbolji među mladima. Ljudi, općenito, to ne razumiju; na policijsku ulogu gleda se s nepovjerenjem i prijezirom.

Rodna perspektiva, droga i samoubojstva policajaca

Žene čine značajan dio redarstvenih snaga. Nije im lako steći potrebne značajke za ispunjavanje te zadaće. „Rodna perspektiva“ ima težinu; stoga se može reći da redarstvena služba nije najbolje zanimanje za žene.

U posljednje vrijeme zadaća je dodatno zamršena širenjem trgovine drogom i njezinom maloprodajom na ulici. To je još jedan razlog zašto bi plaće policajaca trebale biti visoke; kako bi se izbjegle moguće napasti. U današnjoj Argentini to se ne događa i ta nesretna činjenica uzrok je samoubojstava. Broj samoubojstava policajaca zapanjujući je, a glavni mu je uzrok bijedna plaća koja sprječava policajce da dostojanstveno uzdržavaju svoje obitelji.

Kršćanski smisao

Moram ponoviti da država mora biti svjesna važnosti redarstva, koje će spriječiti da činjenje kaznenih djela preuzme društvo i njime zagospodari. Vrlo je tužna pojava da se ne prepoznaje mogući kršćanski smisao policijskoga rada; to pitanje mora se rješavati u odgojno-obrazovnim ustanovama, a Crkva, osobito putem svojih policijskih kapelana, mora ponuditi svoju potporu.

U Buenos Airesu 14. travnja 2026.

+ Héctor Aguer

laplatanski nadbiskup emeritus
redoviti član Argentinske akademije moralnih i političkih znanosti
redoviti član Akademije znanosti i umjetnosti Svetoga Izidora
počasni član Papinske akademije svetoga Tome Akvinskoga u Rimu

Članci nadbiskupa Aguera, prije prevedeni na hrvatski, dostupni su ovdje.

Nadbiskup Aguero o zlostavljanju djece i ratu

The post Da zlo ne zavlada, policiji treba poštovanje first appeared on Dijalog.hr.

Naznačujem pojavu koja me uvijek iznova zadivljuje. Dječje oči – bez obzira na rasu iz koje potječu – sve izgledaju vrlo slično, širom otvorene pokazujući svoju boju: crnu, smeđu, plavu. Čini mi se da je to znak otajstva djetinjstva; toga svijeta nedostupna odraslima, čak i samim roditeljima.

Svaki je čovjek nekoć bio dijete; koliko dugo? Argentinski zakon biće kao dijete do 18. godine. Teolozi potvrđuju da je Sin Božji, jednak Ocu, iste biti– homoū́sion tō̃ͅ Patrí, kako kaže Nicejsko vjerovanje – djevičanski postao čovjekom u Marijinu krilu, ali obično ne priznaju da ta tvrdnja, koja je istina vjere, podrazumijeva uzimanje zdravo za gotovo da je bio dijete.

U Evanđeljima po Mateju i Luki postoje brojni pokazatelji: Isus je rođen i povijen u pelene; ostao je podložan Mariji i Josipu. Vjerovalo se da je sin Josipov, od kojega je naučio biti zanatnik.

Jedan od najodvratnijih događaja kojim obiluju današnje vijesti, jest zlostavljanje djece, koje ide sve do silovanja, i mladića i djevojaka. Crkva to prepoznaje i kažnjava kada to čine svećenici.

„Pustite dječicu neka dolaze k meni i ne priječite im jer takvih je kraljevstvo Božje“ (Luka 18, 16), proglasio je Isus. Kraljevstvo nebesko pripada njima i onima koji su poput njih; to je središnja točka kršćanske duhovnosti.

Dijete Isus najljepši je lik u kojem je šifrirana kršćanska poruka. Kršćanstvo se time odlikuje u cijelom kulturnom poretku. Stoga je bitno da se ta činjenica nepovrjedivosti djece prepozna u životu svih naroda.

Očinstvo i majčinstvo, u kršćanskom redu stvari, odraz su očinstva Boga Stvoritelja; to je samo otajstvo života, koje u mnogim obilježjima poštuju i životinje. Očenaš je molitva vlastita kršćanstvu. Ljudi bi se trebali prepoznavati kao braća i sestre, svi djeca istoga Oca.

Si vis pacem, para bellum

Milost krštenja čini nas djecom Božjom; iz toga izvire kršćansko bratstvo, koje se može protezati i izvan granica ispovijedanja vjere. Zato Crkva djeluje kao glasnik mira i osuđuje rat kao zlo.

Istina je da ljudska ograničenja opravdavaju rat kada je neizbježan i kada teži obnovi pravde. Povijest svjedoči o svetom ratu, kako se pojavljuje u Bibliji u životu Božjega naroda, a to je potvrđeno u kršćanskim vremenima: „si vis pacem, para bellum“ (ako želiš mir, spremaj se za rat) oblikuje ljudsku stvarnost; zlo se može prihvatiti radi dobra.

Buenos Aires, utorak 7. travnja 2026.

• Héctor Aguer
  laplatanski nadbiskup emeritus

Msgr. dr. Héctor Rubén Aguer je argentinski nadbiskup u miru, poznat kao jedan od istaknutijih katoličkih glasova u Latinskoj Americi.

Osnovni biografski podaci

• Rođen je 24. svibnja 1943. u Buenos Airesu u Argentini.
• Zaređen je za svećenika 25. studenoga 1972. za nadbiskupiju Buenos Aires.
• Doktor je teologije i bio je rektor bogoslovnog sjemeništa u San Miguelu.

Biskupska i nadbiskupska služba

• Pavao Ivan II. imenovao ga je 1992. pomoćnim biskupom Buenos Airesa i naslovnim biskupom Lamdie; biskupsko ređenje primio je 4. travnja 1992.
• Godine 1998. postaje koadjutor, a 2000. nasljeđuje službu nadbiskupa La Plate, jedne od najvažnijih argentinskih nadbiskupija.
• Nadbiskup je La Plate bio od 2000. do umirovljenja 2. lipnja 2018., kad postaje nadbiskup emeritus.

Uloga u općoj Crkvi

• Benedikt XVI. imenovao ga je članom Papinskog vijeća za pravdu i mir, Papinskog vijeća za kulturu te Papinske komisije za Latinsku Ameriku.
• Poznat je po jasnoj obrani katoličkog nauka, osobito u pitanjima kulture života, morala i javne politike.
  
  
• Članci nadbiskupa Héctora Aguera, prije prevedeni na hrvatski, dostupni su ovdje.
  
  
• Ekumenizam rovova (i kašasti ekumenizam)
  
  
• Kristovi ožiljci i žeđa na veliki petak
  
  

The post Nadbiskup Aguer o zlostavljanju djece i ratu first appeared on Dijalog.hr.