U svakoj dobro uređenoj državi postoji prijeko potrebna ustanova: ona koja obavlja redarstvenu ulogu. Redarstvo (policija) odgovorno je za sprječavanje prijestupa, proganjanje i zatvaranje prijestupnika. Ali prijestup je u modernim državama organiziran, osobito kada je tvar koja prirodno dovodi do organizacije – droga, trgovina njome i širenje. Sukob tako postaje međunarodni.
Redarstveni posao zahtijeva marljivu pripremu. Postoji li zvanje: biti redarstvenik? Moguće je da sredstva priopćavanja, a ponajviše filmovi, mogu u djeci probuditi da se sama od sebe poistovjete s likom policajca; ta povezanost s dobrom mora se njegovati u obitelji i u školi.
Ugled i odgovornost redarstvenika
U nekim vremenima i mjestima redarstveni posao bio je pridržan za najniže slojeve društva, a to je dovelo do srozavanja ugleda poziva i onih koji ga obavljaju. U takvim slučajevima taj gubitak ugleda očituje se u niskim plaćama. Na početku ovoga članka govorio sam o dobro uređenoj državi; u tom slučaju za provedbu suzbijanja prijestupa biraju se najbolji od mladih.
Nažalost, u mnogim slučajevima službenici su pokvareni, a politički poredak postaje utrka za bogaćenjem koja zanemaruje zajedničko dobro: dobrobit stanovništva. A ono zahtijeva učinkovitost redarstvenika, dobro upućenih u posao, koji predstavljaju povlašteno probrano društvo.
Plaća, oprema i poštovanje
Pitanje plaće temeljno je, kao i osiguravanje da policija ima najučinkovitija sredstva za ispunjavanje svoje zadaće, što uključuje održavanje društvenoga poretka i sprječavanje prijestupa. Zbog svoga unutarnjega ustroja policija ne može javno prosvjedovati; ponekad to čine obitelji pojedinaca. Svakako, postoje pokvareni policajci, ali to ne opravdava široko rasprostranjeno loše mišljenje.
Razvoj policijske uloge zahtijeva da ju se izjednači s ulogom drugih poziva koji se školuju na sveučilišnoj razini. Lik redarstvenika mora se prepoznavati s istim poštovanjem kao onaj liječnika ili učitelja. Stoga je bitno poboljšati razinu pripreme onih koji trebaju ispunjavati tu bitnu zadaću.
Društvena i politička odgovornost
U Argentini je društvo danas često okruženo prijestupom. Političari, osobito oni koji obnašaju odgovornosti vlasti, moraju preuzeti svoja zaduženja nad stanjem. Dugujemo sebi učinkovito i dobro upućeno redarstvo; a za to je potrebno stalno podizati standarde policijskih škola i akademija. I, što je još važnije, ojačati školovanje na sveučilišnoj razini koje se već pruža u određenim područjima.
U buenosaireškom govoru usvojeno je nekoliko izraza koji se odnose na pripadnike redarstvenih snaga, kako u cjelini tako i kao jedinice. Primjerice, riječ cana (‘cajo’, ‘pajkan’, ‘pandur’, ‘murja’) odnosi se i na pojedinoga policajca i na same snage; dolazi od francuskoga canne (štap, palica, pendrek), aludirajući na palicu koji policajci nose za remenom. Otuda upozorenje: ¡guarda, la cana! (‘Pazi, cajo!’). A isto tako i izraz ir en cana (‘ići u zatvor’), što znači ‘biti uhićen’.
Važnost edukacije
Nadalje, policajac se naziva botón (‘gumb’), smjerajući na uočljive gumbe koji su resile stare odore. Nekoć se pričalo o tirar al botón, ‘pucanju na gumb’. Čak i danas ljudi često kažu: ahí viene el botón (‘Evo dolazi gumb’). (Botón ima i dodatno značenje: doušnik.)
Još jedan jedinstven izraz za policiju jest la yuta – od yunta (par, tim, dvojac, zajedno upregnuti) – smjerajući na činjenicu da su redarstvenici uvijek običavali ići u parovima.
Prisutnost i djelovanje policije temeljni su za društvo da bi se borilo protiv zločina. Stoga ustrajemo na tome da redarstvo mora biti dobro plaćeno, pomno školovano i dobro opremljeno. Oduvijek se govorilo o mogućnosti da se policija poveže s kršiteljima zakona. To se ne može dogoditi ako je policijsko zanimanje na dobru glasu i ako se za taj posao biraju najbolji među mladima. Ljudi, općenito, to ne razumiju; na policijsku ulogu gleda se s nepovjerenjem i prijezirom.
Rodna perspektiva, droga i samoubojstva policajaca
Žene čine značajan dio redarstvenih snaga. Nije im lako steći potrebne značajke za ispunjavanje te zadaće. „Rodna perspektiva“ ima težinu; stoga se može reći da redarstvena služba nije najbolje zanimanje za žene.
U posljednje vrijeme zadaća je dodatno zamršena širenjem trgovine drogom i njezinom maloprodajom na ulici. To je još jedan razlog zašto bi plaće policajaca trebale biti visoke; kako bi se izbjegle moguće napasti. U današnjoj Argentini to se ne događa i ta nesretna činjenica uzrok je samoubojstava. Broj samoubojstava policajaca zapanjujući je, a glavni mu je uzrok bijedna plaća koja sprječava policajce da dostojanstveno uzdržavaju svoje obitelji.
Kršćanski smisao
Moram ponoviti da država mora biti svjesna važnosti redarstva, koje će spriječiti da činjenje kaznenih djela preuzme društvo i njime zagospodari. Vrlo je tužna pojava da se ne prepoznaje mogući kršćanski smisao policijskoga rada; to pitanje mora se rješavati u odgojno-obrazovnim ustanovama, a Crkva, osobito putem svojih policijskih kapelana, mora ponuditi svoju potporu.
U Buenos Airesu 14. travnja 2026.
+ Héctor Aguer
laplatanski nadbiskup emeritus
redoviti član Argentinske akademije moralnih i političkih znanosti
redoviti član Akademije znanosti i umjetnosti Svetoga Izidora
počasni član Papinske akademije svetoga Tome Akvinskoga u Rimu
Članci nadbiskupa Aguera, prije prevedeni na hrvatski, dostupni su ovdje.
