Kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja do spomenika Cvijet kod kojeg su umjesto vijenaca položili po jedan cvijet, državni vrh, predstavnici nacionalnih manjina, antifašisti i preživjeli zatočenici odali su u nedjelju počast žrtvama ustaškog logora Jasenovac.
Svi koji su prisustvovali komemoraciji u znak sjećanja na 79. godišnjicu proboja posljednjih zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovca, prohodali su put sastavljen od drvenih pragova željezničke pruge kojima su zatočenici prevoženi u logor.
Ruže podno spomenika arhitekta Bogdana Bogdanovića položili su i počast stradalima odali predsjednik Vlade Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i izaslanik predsjednika Republike Orsat Miljenić s izaslanstvima.
Na komemoraciji su bili i čelni ljudi Saveza Roma Kali Sara, Saveza antifašističkih boraca i antifašista te Srpskog narodnog vijeća, predstavnici obitelji stradalih, kao i preživjeli zatočenici. Nazočili su i drugi uzvanici, diplomatski predstavnici, kao i predstavnici političkih stranaka, institucija, udruga i gradova.
Predstavnici Koordinacije Židovske zajednice i ove godine nisu sudjelovali u službenom protokolu, već su vijenac položili uoči početka programa, kao i čelni ljudi dviju političkih stranaka, SDP i Možemo.
U sklopu komemoracije izveden je prigodni glazbeni program, čitani su ulomci iz svjedočanstva preživjelih zatočenika te predvođene molitve u ime pravoslavnih, židovskih, katoličkih i islamskih vjernika.
Premijer Plenković položio je vijenac ispred Spomen-ploče na Romskom groblju Uštica, a uz njega su bili potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Anja Šimpraga te ministri Davor Božinović, Gordan Grlić Radman, Nina Obuljen Koržinek i Marin Piletić, kao i posebna savjetnica predsjednika Vlade Sara Lustig.
Pri kraju Drugog svjetskog rata, 22. travnja 1945. godine, 600 je jasenovačkih logoraša krenulo u proboj, a do slobode ih je došlo nešto više od 100. Preostali logoraši, koji zbog nemoći i bolesti nisu sudjelovali u proboju, ubijeni su i spaljeni zajedno s logorskim objektima.
U 1337 dana postojanja logora, ubijeno je po do sada utvrđenim podacima više od 83.000 ljudi. Tijekom gotovo četiri godine postojanja, ustaški logor Jasenovac bio je mjesto patnje, stradanja i boli za mnogobrojne zatočenike, muškarce, žene i djecu, Srbe, Rome, Židove, ali i političke zatočenike, Hrvate, Bošnjake, Slovence te pripadnike drugih naroda.
Hrvatska policija nije pustila srbijanskog ministra u Jasenovac – nije bio u programu
Prošla su desetljeća, a Srbija i dalje odugovlači sa suđenjima za ratne zločine
