EU Akt o digitalnim uslugama (DSA) od 17. veljače primjenjuje se na svim internetskim platformama, a dok je u tijeku savjetovanje o smjernicama za smanjenje rizika njihova utjecaja na izbore, Gong upozorava na HDZ-ove botove te “manipulaciju i varanje građana” na Facebook stranici vladajuće stranke.
Na dan početka opće primjene EU Akta o digitalnim uslugama, u Zagrebu je 17. veljače bio održan prosvjed oporbenih stranaka nakon čega je, ističe se u Gongovoj analizi, HDZ opoziciju ”objavama na službenoj Facebook stranici izvrijeđao kao ‘natražnu ljevicu’, ‘razularene bijesne revolucionare’ i ‘rusofile’”.
U Gongu dodaju da je HDZ time zapravo ponizio i sve građane i građanke koji su podržali prosvjed te su te objave bile popraćene s velikim brojem ‘lajkova’ HDZ-ovih pratitelja. No, iza tih lajkova, ističu u Gongu, zapravo su “stranačkim botovima – lažni profili s ukradenim profilnim fotografijama”. U Gongovoj analizi dodaje se i kako ti botovi, kao programi koji automatizirano izvršavaju zadatke s ciljem imitiranja ljudske aktivnosti, “daju podršku HDZ-ovom vrijeđanju opozicije i manipulaciji građanima u superizbornoj godini”.
“Gongovo istraživanje pokazalo je da vladajuća stranka koristi botove kako bi se stvarao lažni dojam podrške HDZ-ovim objavama u kojima vrijeđaju opoziciju i prosvjednike. Ova nepoštena praksa ne samo da je zavaravajuća za hrvatske građane i građanke, nego je i suprotna politikama Europske komisije, koja nastoji urediti platforme kako bi se izbjegle upravo ovakve i slične manipulacije, lažni angažmani i dezinformacije”, kazala je za Hinu izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet. Dodala je i kako su se upravo zbog vrijeđalačke komunikacije, ali i činjenice da su vladajuća stranka, bavili HDZ-om kada su naišli na njihove botove.
Lažni profili nastavljaju operirati
“Što možemo očekivati od nekih rubnih političkih aktera ako HDZ na Facebooku vrijeđa opoziciju i građane kao natražne, proturazvojne, rusofile, štetočine, komesarke, a napada i civilno društvo? I pritom zavaravaju građane jer simuliraju podršku ovakvom diskursu kroz angažman botova”, zaključila je Ivković Novokmet.
I nakon objave analize autora Mateja Mikašinovića-Komše, Gong je pratio HDZ-ovu Facebook stranicu i, kako tvrde, nastavak manipulacija i “prikrivanje tragova HDZ-ovih botova”.
“Nakon što smo je razotkrili kao HDZ-ovog bota, Jerko Jere Kotarac postao je Danijela Vrabelj. Isto tako smo utvrdili da Tino Topić Top nastavlja egzistirati kao Suzana Modrić, Tomo Toky Marinković se preobrazio u Darija Marića, Tomislav Tomo Raos se preimenovao u Tomislava Radoša, Ante Matić je postao Mate Anić, dok je stranica Hrvatski Sokol prekrštena u Sinovi ravnice”, ističu u Gongu. Zaključili su i kako je, od 30 promatranih profila botova, njih 15 promijenilo naziv, dok je profilnu fotografiju promijenilo njih čak 18.
Autor analize Mikašinović-Komšo objašnjava i zašto je HDZ-ov Facebook pod Gongovim povećalom. “Pregledom objava službenih Facebook stranica političkih stranaka objavljenih u veljači 2024. uočili smo da se korištenje lažnih profila najznačajnije javljalo kod HDZ-a. Osim što su lažni profili pod njihovim objavama koristili ilegalno preuzete fotografije osoba s interneta, njihov je broj bio mnogobrojniji te su neki od njih nastali i prije godinu dana, a sada su se aktivirali uoči izbora”, kazao je. Dodao je i kako lažni profili ne samo da lajkaju objave HDZ-a, već i u komentarima ispod veličaju rad Vlade, uz omalovažavanje drugih političkih stranaka.
“U slučaju ostalih političkih stranaka, nismo našli lažne profile u nekoj značajnijoj mjeri, kao ni dokaze njihova koordiniranog djelovanja, kao što je slučaj s HDZ-ovom službenom Facebook stranicom”, kazao je. Zaključio je i kako će Gong, u slučaju da to uoči, reagirati na svaki slučaj manipulacije javnošću putem lažnih profila, neovisno o tome od koje političke stranke dolazi, jer takvo ponašanje smatraju činom narušavanja integriteta i transparentnosti izbora. A u tome, ističe autor Gongove analize, prednjači upravo HDZ.
“Unatoč opetovanim pitanjima medija, HDZ ne preuzima odgovornost niti pokušava objasniti aferu s botovima i zašto se služi Vučićevim metodama, nego nastavlja s vrijeđalačkim diskursom koji nalikuje na jezik nekih prijašnjih mračnijih vremena, neprimjerenih liberalnoj demokraciji u srcu Europske unije, dok uočeni lažni profili nastavljaju operirati u njihovim objavama”, zaključuje Mikašinović Komšo.
Veća transparentnost, odgovornost i zaštita sigurnosti korisnika
S druge strane, u HDZ-u još nisu službeno odgovorili na tvrdnje i analizu Gonga. No, HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak početkom veljače oglasila se o značaju EU Akta o digitalnim uslugama kazavši kako su “u našem digitalnom dobu, društvene platforme postale glavni oslonac javnog diskursa” te da se Aktom o digitalnim uslugama posrednici digitalnih usluga obvezuju na veću transparentnost, odgovornost i zaštitu sigurnosti korisnika.
“Akt o digitalnim uslugama trebao bi značiti i integritet izbornih procesa – to će biti njegov prvi test“, naglasila je i eurozastupnica Glavak ističući da “put prema sigurnijem internetu započinje snažnijim zakonodavnim okvirom i kritičkim odnosom prema informacijama s kojima se susrećemo, za što je ključna medijska pismenost”. Podsjetila je i da će se ove godine u više od 50 država u svijetu održati izbori te da je Aktom o digitalnim uslugama uspostavljen je pravni okvir, prvi takav na svijetu, s jasnom odgovornošću platformi.
Prema odredbama Akta o digitalnim uslugama korisnici na digitalnim platformama mogu označiti sadržaj koji smatraju nezakonitim, koji potiče na mržnju ili diskriminaciju te objasniti zašto sadržaj označavaju kao takav. Digitalna platforma potom odlučuje hoće li zahtjev prihvatiti ili odbiti, a građani će imati mogućnost žaliti se i putem nezavisnih regulatornih tijela ili, u slučaju da platforma ne uvaži pritužbu, uložiti svoju žalbu tijelu za izvansudsko rješavanje sporova koje će biti specijalizirano za temu digitalnih usluga.
Pritom će veliku važnost u tome imati nacionalni koordinatori za digitalne usluge , u slučaju Hrvatske – HAKOM koji je na upit Hine o nadzoru stranačkih botova odgovorila o granicama svojih novih ovlasti.
“U pogledu korištenja stranačkim botovima napominjemo da je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) imenovana Koordinatorom za digitalne usluge Republike Hrvatske na temelju Akta o digitalnim uslugama Odlukom Vlade RH od 15. veljače 2024., dok Zakon o provedbi Akta o digitalnim uslugama još uvijek nije usvojen. S obzirom na tek nedavni početak primjene Akta, HAKOM nije poduzimao istražne ni izvršne ovlasti na temelju Akta o digitalnim uslugama”, odgovorili su iz HAKOM-a.
Vezano, pak, uz korištenje botova i postupanju nadležnih tijela u okviru predizbornih kampanja u HAKOM-u su poručili kako su “smjernice Europske komisije o postupanju vrlo velikih internetskih platformi i tražilica koje spominjete još uvijek u fazi javnog savjetovanja”. “Neovisno o navedenom, ističemo da uloga Koordinatora za digitalne usluge nije nadzor sadržaja koji se distribuira i objavljuje, za što su i dalje nadležna nacionalna tijela određena posebnim propisima”, zaključuju u HAKOM-u.
Penava opet pozvao Most i druge na okupljanje protiv ‘Plenkovićeva HDZ-a’
Milanović: Plenković mjerna jedinica za podvale, laži i manipulacije
Grbin: Plenković je spreman dovesti Hrvatsku u sukob s Europskom unijom
