U zadnja dva mandata ove vlasti bitno je smanjena otvorenost i transparentnost u donošenju odluka, a najbolji primjeri zatvorenosti su Zakon o izbornim jedinicama, lex AP i ograđivanje Markova trga, kazano je u četvrtak na konferenciji Dani otvorenih podataka u organizaciji Gonga.
”Gongov je stav da je u zadnja dva mandata ove vlasti bitno smanjena otvorenost i transparentnost. Neke standarde koje smo imali 2013. danas više nemamo. Najočitiji primjer zatvorenosti jest Zakon o izbornim jedinicama koji je donesen mimo bilo kakvih međunarodnih standarda”, kazala je izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet.
Dodala je kako je ‘pisan u stranačkoj kuhinji bez opozicije, struke i civilnog društva”.
U Gongu su, kaže, četiri mjeseca pokušavali doći do stvarnih autora tog zakona koji je ”pokušaj političkog prekrajanja granica izbornih jedinica u korist jedne stranke”, da bi nakon toga vodeći službenici Ministarstva pravosuđa bili proglašeni autorima.
Problematičan je bio i izbor nove povjerenice za informiranje koja je, rekla je, ”poslužila vladajućima da sakrije autore tog zakona”,
Ocijenila je da je u Zakon o sprečavanju sukoba interesa bilo propušteno sankcioniranje povrede etičkih načela dužnosnika dodavši da su i ”sretni” što se sutra donosi odluka u slučaju glasnogovornika Vlade Marka Milića koji se povezuje sa suspektnim zapošljavanjem u Hrvatskim šumama.
Podsjetila je i da je zagrebački Markov trg ograđen već četiri godine ocijenivši to i porukom vlasti da ” javnost ima pravo znati što radite”, što je bio i naziv panela u sklopu konferencije.
Potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac (SDP) ocijenila je kako su transparentnost i otvorenost rada institucija i vlasti bitno unazađene u posljednjih nekoliko godina.
Sabor kao Plenkovićeva produžena ruka
”Nikada kao do sada Saboru nisu tako snažno i brutalno bile uzimane ovlasti koje mu daje Ustav. Sabor je danas postala produžena ruka, ne samo izvršne vlasti i Vlade, nego produžena ruka jednog čovjeka” kazala Glasovac.
Dodala je i da se time šalje vrlo jasna poruka ”da se Sabor nema što pitati i da Sabor nema o čemu odlučivati”.
Naglasila je i slučajeve da se u Sabor ”puštaju” zakoni iz kojih nije vidljivo tko je na njima radio”, ”zakoni na kojima su lažirana izvješća s javnog savjetovanja” i ”zakoni u kojima su krivi podaci”
Složila se s ocjenom da je u pitanje dovedena i trodioba vlasti te da su saborski zastupnici onemogućeni u kontrolnoj ulozi Vlade te da umjesto odgovora vladajućih, dobivaju ”uvrede, poniženja i ulazak u guglanje o svakom zastupniku”.
Potvrdila je i ocjenu da je ova Vlada rekorder u posljednjih dvadeset godina, od kada postoje statistika i praćenje, u broju neodgovorenih pitanja te da je premijer Andrej Plenković u tome šampion.
Predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Aleksandra Jozić-Ileković složila se s ocjenom da je povjerenje javnosti i građana u javnosti jako nisko, ali odbacila je ocjenu da je njezino Povjerenstvo izgubilo svoje nadležnosti.
”Da je tako, ja se sigurno ne bih kandidirala”, kazala je odbacivši i tvrdnje da je Povjerenstvo samo ”administrator imovinskih kartica” dužnosnika.
Istaknula je daje novim odredbama proširen broj obveznika podnositelja imovinske kartice na njih oko 3500 te da će novi plan njihove provjere, sukladno interesima šire javnosti, biti predstavljen ovih dana.
Glavna tajnica Hrvatskog novinarskog društva Melisa Skender podsjetila je na sporne izmjene Kaznenog zakona. Ocijenila je kako je “Lex AP zelena karta za svakog korumpiranog političara da daleko od očiju javnosti i bez straha da će biti otkriven sklapa sumnjive dilove na štetu javnog proračuna, javnih resursa, javnog interesa.”
Vijeće Europe kritizira ‘lex AP’ i tvrdi da radni uvjeti novinara u RH zabrinjavaju
