Na 48. obljetnicu umorstva vođe hrvatskoga iseljeništva, povjesničara, književnika i vizionara Ante Brune Bušića (Vinjani Donji kraj Imotskoga, 6. listopada 1939. – Pariz, 16. listopada 1978.) u petak 16. listopada 2026. od 9 do 17 sati u Zagrebu će se održati znanstveni skup „Bruno Bušić – život i djelo“.
Antu Brunu Bušića mučki je, po osobnom nalogu Josipa Broza Tita, ubila teroristička organizacija, tajna jugoslavenska policija (Udba) u Parizu istu večer kada je u Rimu za papu izabran Ivan Pavao II. Njegovi posmrtni ostatci preneseni su u Hrvatsku i 16. listopada 1999. pokopani u Aleji branitelja na zagrebačkom groblju Mirogoju. Po njem je u Domovinskom ratu 1992. nazvana Pukovnija, od 1994. Prva gardijska mehanizirana brigada Hrvatskoga vijeća obrane.
Skup priređuju Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman”, Hrvatski institut za povijest, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatski državni arhiv i Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru. Dvadeset izlagača govorit će o Bušiću na cjelodnevnom skupu u Hrvatskom državnom arhivu na Marulićevu trgu 21 u Zagrebu.
Skup će se odvijati u pet cjelina. U prvoj, Sjećanja na Brunu Bušića, podsjetit će ga se svjedoci: Ivanka Madunić Kuzmanović, Ljerka Mintas Hodak, Dražen Budiša i Mate Ljubičić.
U drugoj, Djelovanje u Hrvatskoj i Hrvatsko proljeće predviđena su izlaganja: Književni i publicistički prinosi Bruna Bušića u hrvatskoj periodici do odlaska u emigraciju (Sanja Knežević), Bruno Bušić i Tajna organizacija hrvatske inteligencije (Tomislav Jonjić), Bruno Bušić i Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske (1965. – 1969.) (Josip Mihaljević), Političko suđenje Bruni Bušiću u okolnostima sloma Hrvatskog proljeća (Domagoj Knežević) i Odnos i suradnja Brune Bušića i Franje Tuđmana (Ivo Lučić).
U trećoj, Politička emigracija i mreže suradnje bit će obrađene teme: Čvorovi i oka: mreža hrvatske političke emigracije, čitana iz korespondencije Brune Bušića (Ivan Hrstić), Analiza korespondencije Brune Bušića s pripadnicima hrvatske političke emigracije 1975. – 1978. (Lucija Zadro), Odjek djelovanja Brune Bušića u emigrantskim glasilima Hrvatske seljačke stranke (Ivan Tepeš), Stari i mladi u poslijeratnoj hrvatskoj emigraciji: Odnos Ivana Babića i Brune Bušića (Tomislav Kardum) i „i kunem se da neću nikada uzalud napisati njeno ime.“ Vizija hrvatske slobode u emigrantskim tekstovima Brune Bušića (Wollfy Krašić).
U četvrtoj, Nadzor i ubojstvo Brune Bušića, najavljena su tri predavanja: Bruno Bušić i druge praćene osobe u zemlji i inozemstvu: osvrt na dosjee bivše Službe državne sigurnosti za Hrvatsku (Nenad Bukvić), Ubojstvo Brune Bušića i Vinko Sindičić: Povijesna rekonstrukcija u mreži obavještajnih manipulacija (Luka Knez) i Bruno Bušić – ubojstvo i opstruirana sudska istraga u Republici Hrvatskoj (Bože Vukušić).
U petoj, Političke ideje i historiografska recepcija, bit će govora o nacionalnoj revoluciji i ustanku u Bušićevoj viziji oslobođenja – teorijski okvir, legitimitet oružanog djelovanja i ciljevi borbe (Tomislav Ražnjević), o političkoj filozofiji Brune Bušića (Ivan Pepić) i o Bruni Bušiću u hrvatskoj historiografiji: pregled i analiza interpretacija (Ivan Bubalo).
