U Subotici je u nedjelju ujutro svečano, dostojanstveno i iznimno nadahnuto završeno najveće te najznačajnije godišnje pokladno okupljanje Hrvata u Republici Srbiji, u javnosti dugi niz godina poznato i prepoznatljivo pod nazivom Veliko prelo. Ova tradicionalna, svečana manifestacija u narodnom i kulturnom kalendaru smatra se nesumnjivo najvažnijim, središnjim događajem godine za autohtonu hrvatsku zajednicu. Njezina je temeljna i primarna svrha beskompromisno očuvanje, kontinuirano njegovanje te predano prenošenje na mlađe naraštaje autentičnih bunjevačko-hrvatskih običaja, zavičajnih pjesama, narodnih kola te iznimno raskošnih, unikatnih i iznimno vrijednih narodnih nošnji. Ovogodišnja proslava po tko zna koji je put u potpunosti potvrdila svoju nezamjenjivu ulogu ključnog i nezaobilaznog mjesta okupljanja, neraskidivog zajedništva, visoke kulture i osjećaja dubokog ponosa cjelokupne hrvatske zajednice koja stoljećima živi i stvara na prostorima Vojvodine.
Okupljanje je i ove godine imalo iznimnu simboličku težinu jer je na jednom mjestu spojilo predstavnike javnog, političkog i vjerskog života s kulturnim djelatnicima i mladim čuvarima baštine. Predstavnici zajednice, kulturni entuzijasti, mladi odjeveni u tradicijske nošnje uttkane bjelilom i čipkom te brojne uvažene uzvanice i gosti iz raznih dijelova Vojvodine i Republike Hrvatske okupili su se kako bi kroz pjesmu, ples, tamburašku glazbu i ugodno druženje poslali snažnu i jasnu poruku o vitalnosti, snazi i nepokolebljivoj opstojnosti hrvatskog naroda na ovim prostorima. Veliko prelo odavno nije samo zabavna ili protokolarna manifestacija; ono predstavlja duboko ukorijenjeni simbol otpora zaboravu, čvrst oslonac nacionalnog identiteta te trajnu potvrdu neprocjenjivog bogatstva tradicije koju bački Hrvati skrbno, s puno ljubavi i truda čuvaju od zaborava, asimilacije i raznih povijesnih te društvenih pritisaka s kojima su se kroz stoljeća susretali.
Tradicija siječanjskih prela i neumorna borba za očuvanje kulturnog identiteta
Središnji ovogodišnji svečani skup u Subotici okupio je oko 400 uzvanika, mještana i uvaženih gostiju, uglavnom bačkih Hrvata, koji ovim tradicionalnim okupljanjem u siječnju ili početkom veljače čuvaju žive i opipljive uspomene na nekadašnja zimska seoska prela. Na tim su se autentičnim obiteljskim i seoskim druženjima stari bunjevački Hrvati u dugim, hladnim zimskim mjesecima redovito skupljali u toplini domova uz pjesmu, toplu riječ, susjedski razgovor, ručni rad i nepatvoreno zajedništvo. Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasna Vojnić pohvalila je organizatore na besprijekornoj izvedbi i vrhunskoj organizaciji manifestacije, posebno istaknuvši kako Hrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo” i njihovo Veliko prelo imaju neprocjenjivu, povijesno oblikovanu ulogu u očuvanju i promociji kulturnog identiteta Hrvata na ovim prostorima.
Tom je prigodom predsjednica Vijeća pred okupljenim medijima i gostima najavila i intenzivne, konkretne te operativne napore u pronalasku novog, adekvatnog i primjerenog prostora za tu najveću, najbrojniju i najstariju hrvatsku kulturnu udrugu u Srbiji. Naime, HKC „Bunjevačko kolo” već desetljećima djeluje u starom, iznimno derutnom i funkcionalno neuvjetnom zdanju koje zahtijeva cjelovitu, temeljitu obnovu ili potpuno preseljenje u novi prostor koji u potpunosti doliči njezinu ugledu, povijesti i iznimnom značaju za zajednicu.
Počasni gost ove svečanosti, izaslanik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Milan Bošnjak, ocijenio je u svom službenom obraćanju da je očuvanje bogate tradicije bunjevačkih Hrvata posebno vrijedno i hvalevrijedno, pogotovo s obzirom na brojne izazove, prepreke i specifične političke okolnosti s kojima se ta zajednica neprekidno suočava na lokalnoj i državnoj razini. U svojoj se izjavi Bošnjak osvrnuo i na iznimno važno i osjetljivo pitanje budućnosti hrvatskog vrtića u Tavankutu. Istaknuo je kako će Republika Hrvatska to ključno pitanje predškolskog odgoja i obrazovanja na materinskom hrvatskom jeziku i dalje čvrsto i nepokolebljivo držati u samom vrhu svojih prioriteta te otvorenih pitanja u političkim i diplomatskim odnosima s Republikom Srbijom.
Od skromnih salašarskih ognjišta do reprezentativne manifestacije od velikog značaja
Povijest ove reprezentativne i impresivne manifestacije iznimno je bogata, poučna te seže duboko u prošlost. Prvo Veliko prelo bunjevačkih Hrvata organizirano je još daleke 1879. godine u Subotici te je, unatoč burnim povijesnim previranjima, ratovima, promjenama državnih režima, sustavnim pritiscima i povremenim zabranama te dugim prekidima, tradicija njegovog održavanja uspješno sačuvana, obnovljena i otrgnuta od zaborava sve do današnjih dana.
Sama manifestacija prvotno je izrasla iz spontanih, skromnih i obiteljskih zimskih okupljanja na ravničarskim salašima diljem prostrane sjeverne Bačke. Krajem 19. stoljeća, skupina vizionarskih, obrazovanih i nacionalno osviještenih bunjevačkih intelektualaca, književnika i narodnih svećenika odlučila je te privatne i obiteljske običaje prenijeti iz skrovitih obiteljskih domova u široj javnosti dostupan, javni gradski prostor. Time su tradicionalnom prelu dali organizirani, kulturni, društveni i reprezentativni karakter. Ta dalekovidna vizija i danas živi na najljepši mogući način, pa je Veliko prelo i u 21. stoljeću ponosni čuvar bunjevačko-hrvatske rečenice, melodične pjesme, narodnog kola, zvuka tambure i prepoznatljive bjelilom protkane nošnje koja predstavlja vrhunac narodnog rukotvorstva.
Zajedništvo matice i dijaspore u očuvanju baštine za buduća vremena
Izravna podrška i prisutnost predstavnika institucija iz Republike Hrvatske na Velikom prelu iznova potvrđuju da matica čvrsto stoji uz svoje sunarodnjake u Vojvodini. Ova kontinuirana suradnja pruža prijeko potrebnu moralnu, političku i financijsku stabilnost zajednici koja uloženo vraća kroz neumoran rad na polju kulture, obrazovanja i očuvanja identiteta. Kroz manifestacije poput Velikog prela osigurava se da mlađe generacije ne zaborave svoje korijene te da s ponosom nastave graditi i razvijati kulturnu i društvenu infrastrukturu bačkih Hrvata.
Kraj ovogodišnjeg izdanja Velikog prela u Subotici protekao je u ozračju zajedničke pjesme, optimizma i jasno izraženih planova za budućnost. Organizatori su naglasili kako je uspješna realizacija još jednog prela potsticaj za daljnji rad, a najavljeni projekti poput obnove prostora HKC-a „Bunjevačko kolo” i rješavanja pitanja odgojno-obrazovnih ustanova pokazuju da zajednica s jasnom vizijom i podrškom matice hrabro korača ususret novim izazovima.
HMI: Ljetna škola hrvatskog folklora od 4. do 13. kolovoza u Zadru
