SPLITSKA VEČER HRVATSKE GLAZBENE BAŠTINE I ZAJEDNIŠTVA
U sklopu obilježavanja 75. obljetnice djelovanja Hrvatske matice iseljenika, pozornica Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu ugostila je devet klapskih sastava iz osam zemalja. Izvođači iz dijaspore i domovine pjesmom su povezali pretke i nove generacije te demonstrirali snagu hrvatskog kulturnog identiteta na svim kontinentima.
Svečana atmosfera i vrhunska klapska pjesma obilježile su početak tjedna u gradu pod Marjanom. U organizaciji Hrvatske matice iseljenika (HMI) i Grada Splita, a pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske te uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u ponedjeljak navečer u prepunom Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu održan je Četvrti Susret klapa Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Ova iznimna kulturna manifestacija okupila je devet renomiranih klapskih sastava koji djeluju unutar hrvatskih zajednica diljem Europe i Južne Amerike, stvorivši moćan glazbeni most između domovinske i iseljeničke Hrvatske. Svoje izvođačko umijeće i neizmjernu ljubav prema zavičajnoj baštini pred splitskom su publikom predstavile klape iz Argentine, Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Mađarske, Njemačke, Srbije te domaći predstavnici iz Hrvatske.
Program je svečano otvorila mješovita dječja klapa Maestral iz Dugopolja, čiji je nastup poslužio kao najljepši dokaz da tradicionalno klapsko pjevanje – zaštita kojega je prepoznata i uvrštenjem na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine – ima sigurnu budućnost među najmlađim naraštajima. U nastavku večeri nizali su se nadahnuti nastupi ženskih, muških i mješovitih klapa, pri čemu je svaka donijela autentičnu glazbenu priču prožetu specifičnostima sredine u kojoj djeluje.
Iz susjedne Bosne i Hercegovine stigle su klape Grga iz Posušja te Bratovština iz Gorice-Sovića, dok je crnogorsku Boku Kotorsku dostojno predstavljala ženska klapa Bellezza iz Tivta. Posebnu pozornost publike privukao je nastup klape Dičaki, čiji članovi dolaze iz hrvatskih zajednica u Austriji i Mađarskoj. Oni su na jedinstven način isprepleli klasično dalmatinsko klapsko pjevanje s bogatom gradišćanskohrvatskom glazbenom tradicijom, prikazavši stoljetno očuvanje identiteta u srednjoj Europi. Iz vojvođanskog okruženja stigla je klapa Jelačić, predstavljajući bogato kulturno stvaralaštvo Hrvata u Srbiji.
Ipak, najduži put do splitske pozornice prevalile su članice ženske klape Valovi, koje djeluju u sklopu hrvatske zajednice u Buenos Airesu u Argentini. Sastavljene od pripadnica druge i treće generacije hrvatskih iseljenika, članice ove klape kroz pjesmu čuvaju živi jezik, običaje i emociju svojih predaka koji su prije više desetljeća otputovali preko Atlantika. S europskog kontinenta stigla je i klapa Croatia iz Münchena, dugogodišnji pokretač kulturnih aktivnosti među hrvatskim iseljenicima u Bavarskoj, dok je ulogu domaćeg gosta ove godine imala priznata klapa Krunik iz Kučina.
Cjelokupni umjetnički koncept večeri osmislio je i vodio istaknuti hrvatski etnomuzikolog i dirigent dr. sc. Joško Ćaleta. Kruna večeri i njezin najemotivniji trenutak dogodio se na samome kraju, kada su se svi sudionici manifestacije združili na pozornici HNK Split. Više od stotinu pjevača iz cijelog svijeta zajednički je, pod Ćaletinim ravnanjem, izvelo skladbu “Zvona zvone prijatelji” autora Davida Kovačića, izazvavši stajaće ovacije i dugotrajan pljesak splitske publike.
Isto tako, ovogodišnji Susret klapa prožet je dubokim simbolizmom jer se održava u godini u kojoj Hrvatska matica iseljenika slavi veliku obljetnicu – 75 godina neprekidnog rada na povezivanju Hrvata diljem svijeta s njihovom maticom. Čitav višednevni program započeo je još 27. rujna u Splitu, kada je svečano predstavljeno hrvatsko digitalno izdanje knjige “Čuvarice niti – 25 priča o hrvatskoj baštini ispričanih glasom žena iz Latinske Amerike”. Riječ je o vrijednom izdanju koje su uredile Diana Arias i Jelena Nadinić, a koje kroz osobne ispovijesti žena hrvatskih korijena iz Južne Amerike svjedoči o neumornom radu na očuvanju kulturne baštine, ručnog rada i obiteljskih predaja u dijaspori.
Četvrti Susret klapa izvan RH još je jednom potvrdio kako glazba ne poznaje granice te kako klapska pjesma ostaje jedna od najčvršćih spona koje Hrvate u svijetu neraskidivo vezuju uz njihovu domovinu.
