Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković ocijenio je u petak zlonamjernim tvrdnje da će Hrvatska postati ‘hot spot’ za migrante nakon što je otkriveno da je Njemačka pojačala deportacije tražitelja azila koji su u zemlju ušli preko druge zemlje članice Europske unije.
U emisiji Dnevnik plus Radio televizije Herceg Bosne iz Mostara Jandroković je pojasnio kako Hrvatska ima obveze oko tražitelje azila, ali je odbacio tvrdnje da će Hrvatska postati masovno odredište migranata.
“To su vrlo zlonamjerne interpretacije onih kojih sada, u vrijeme predsjedničke kampanje, na tome nastoje ubirati političke bodove“, istaknuo je Jandroković.
U srijedu je Deutsche Welle objavio da Njemačka planira pojačati deportacije tražitelja zahtjeva za azilom koji su u zemlju došli preko neke druge članice Europske unije pa tako i u Hrvatsku.
Na to se referirao predsjednički kandidat Miro Bulj kada je zatražio hitno očitovanje premijera Andreja Plenkovića i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića o navodnim „tajnim letovima kojima se ilegalni migranti vraćaju u Hrvatsku”. Bulj je istaknuo da se Hrvatska pretvara u europski ‘hot spot’.
“Imamo određene obaveze, ali da ćemo postati ‘hot spot’ ili da će tu biti neka veća brojka tih ljudi – to se zasigurno neće dogoditi“, dodao je predsjednik Sabora.
Njemačka vraća tražitelje azila sukladno Dublinskom sporazumu koji navodi da izbjeglice moraju podnijeti zahtjev za azil u zemlji članici EU-a u koju su najprije došle.
Južna plinska interkonekcija: Stvari se ne mogu rješavati “preko koljena”
Jandroković je za RTV Herceg Bosne na upit o kritikama američke administracije stao snažno u obranu čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića i interesa bosanskohercegovačkih Hrvata oko inzistiranja da imaju ulogu u izgradnji i upravljanju plinovoda kojim bi se BiH povezala s Hrvatskom.
„Ne možemo pregaziti ono što je interes Hrvata koji žive u tom dijelu Bosne i Hercegovine“, rekao je Jandroković. Dodao je kako su legitimni zahtjevi bosanskohercegovačkih Hrvata.
„Mislim da se stvari ne mogu rješavati ‘preko koljena’. Treba uvažavati interese sve tri strane, posebice interese hrvatskog naroda jer preko njihovog teritorija i u Republici Hrvatskoj i u BiH prolazi ta Južna interkonekcija“, istaknuo je prvi čovjek Hrvatskog sabora.
Izrazio je uvjerenje da se u razgovorima s američkom administracijom može doći do rješenja kako bi svi u “tom projektu bili zadovoljni”.
Čović inzistira da se uspostavi nova kompanija Južna plinska interkonekcija sa sjedištem u Mostaru koja bi izgradila i upravljala plinovodom kojim bi se BiH povezala s hrvatskom plinskom mrežom i LNG terminalom.
Tome se žestoko protivi američki veleposlanik u BiH Michael Murphy koji inzistira da taj posao obavlja plinski operater sa sjedištem u Sarajevu BH Gas. Pritom je Čovića optužio da svojim inzistiranjem na novoj kompaniji podržava interese Rusije.
BiH jedinu opskrbu plinom trenutačno ima preko Turskog plinskog toka otkuda stiže plin ruskog Gazproma. U tome plinskom poslu posrednik za Federaciju BiH je upravo BH Gas iz Sarajeva.
