Napadi hutista na trgovačke brodove na Crvenom moru zaustavit će se kad prestane „brutalna kampanja” Izraela u Pojasu Gaze, rekao je u srijedu u Zagrebu Sajid Badr Albusaidi, ministar vanjskih poslova Omana, države s tradicijom posredovanja u sukobima između zapada i bliskoistočnih zemalja.
Omanski ministar, prvi visoki dužnosnik te arapske zemlje u Hrvatskoj, na konferenciji za medije nakon susreta s hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom naglasio je da se njegova zemlja snažno zalaže za slobodu navigacije i poštivanje pomorskog zakonodavstva.
„Trenutni poremećaji kojima svjedočimo na Crvenom moru veoma su povezani s ratom u Gazi”, rekao je Albusaidi o napadima hutista na trgovačke brodove na tom važnom svjetskom opskrbnom pravcu.
Izrael Palestincima u Pojasu Gaze negira „pravo na život u slobodi i miru” te im „ne dopušta osnovne životne potrebe poput vode, hrane, goriva i lijekova”, rekao je Albusaidi.
Omanski ministar naglasio je da svi u regiji žele mirno rješenje sukoba u Gazi i prestanak blokada na Crvenom moru, no da se to ne može dogoditi bez adresiranja uzroka tih kriza.
„U ljudskoj je prirodi da tražimo uzroke. Kad imate automobilsku nesreću, svi se pitaju zašto se dogodila. Moramo shvatiti uzroke i onda raditi na njima, a tada će se dogoditi i rješenje” za krizu na Crvenom moru, rekao je.
„Ako uspijemo, a mislim da moramo uspjeti u pritisku da se prekine ova brutalna kampanja protiv nevinih ljudi u Gazi, tada ćemo uspjeti i u postizanju mira na Crvenom moru i drugdje”, naglasio je Albusaidi.
Grlić Radman je na konferenciji naglasio kako i Hrvatska i Oman zagovaraju pokretanje političkog procesa za postizanje trajnog mira između Izraela i Palestine kroz rješenje s dvije države.
Oman povijesno vodi umjerenu, nesvrstanu međunarodnu politiku, ponekad čak i usprkos arapskim susjedima.
Sultanat na sjeveroistoku Arapskog poluotoka ugostio je trojicu izraelskih premijera, uključujući i Benjamina Netanyahua, paralelno održavajući prijateljske odnose s palestinskim vlastima. Za razliku od drugih arapskih država, Oman nije zahladio odnose s Egiptom pod Anvarom Sadatom kad je najveća arapska država normalizirala odnose s Izraelom, a Oman im se nije pridružio ni u izolaciji Katara.
Sa Sjedinjenim Državama Oman je započeo odnose još tijekom predsjedništva Georgea Washingtona te je 1840. postao prva arapska država s diplomatskim predstavnikom u toj zemlji, piše Foreign Policy. Sultanat istovremeno održava prijateljske odnose s Iranom, smještenim s druge strane zaljeva.
Kao takva, ta monarhija često je igrala ulogu posrednika u pregovorima između zapadnih i bliskoistočnih država, kao u slučaju oslobađanja američkih taoca iz Irana ili postizanju dogovora o nuklearnom sporazumu s tom Islamskom Republikom iz 2015. godine. Oman je posrednik i između proiranskog pokreta hutista i zapadnih država oko njihovih napada na Crvenom i Arapskom moru.
Grlić Radman je na konferenciji rekao kako Hrvatsku i Oman povezuje niz sličnosti: države su iznimnih prirodnih ljepota, bogate kulturne baštine i položaja na raskrižju kopnenih i pomorskih puteva. Hrvatski i omanski ministar razgovarali su o osnaživanju bilateralne suradnje na područjima poput energetike, digitalizacije, prehrambene i obrambene industrije te o suradnji na području turizma.
Omanski ministar izrazio je interes za skori posjet LNG terminalu na Krku i Luci Rijeka, rekao je Grlić Radman.
Ministri su potpisali Memorandum u suglasnosti o političkim konzultacijama između Republike Hrvatske i Sultanata Omana koji će „omogućiti redovni dijalog o ključnim vanjsko-političkim pitanjima i suradnju u međunarodnim organizacijama i forumima”.
