Napetosti na Bliskom istoku ponovno rastu nakon iranskih napada i američkih vojnih odgovora, dok diplomatski napori i dalje ne donose konkretne rezultate.
Eskalacija sukoba u Zaljevu
Neprijateljstva u Zaljevu ponovno su eskalirala nakon iranskog napada koji je oštetio kuvajtsku zračnu luku. Napad je izveden dronovima i raketama, a meta je bila zgrada terminala T1.
Zbog sigurnosnih razloga svi letovi su obustavljeni i preusmjereni na druge lokacije. Kuvajtske vlasti potvrdile su da ima ozlijeđenih te da su pojedini objekti znatno oštećeni.
Istodobno je bahreinska vojska presrela tri rakete i nekoliko dronova. Time je spriječen veći napad na teritorij te države.
Američko Središnje zapovjedništvo objavilo je da su njihove snage reagirale na prijetnje. Oboreni su iranski dronovi koji su ciljali civilne brodove i američke snage u Kuvajtu.
Američka vojska potom je izvela napade na otok Kešm u blizini Hormuškog tjesnaca. Ti su napadi uslijedili nakon pokušaja iranskih udara na američke ciljeve.
Iranski državni mediji tvrde da je Revolucionarna garda napala američku Petu flotu u Bahreinu. Također navode napade na zračnu bazu i vojne ciljeve u regiji.
Teheran ističe da su napadi odgovor na američki udar na komunikacijski toranj. Riječ je o objektu južno od otoka Kešma.
Diplomacija bez rezultata
Unatoč vojnim sukobima, diplomatski kontakti između SAD-a i Irana i dalje traju. Ipak, zasad nema vidljivog napretka prema trajnom rješenju.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da se razgovori vode kontinuirano. Naglasio je da su kontakti održavani svakodnevno posljednjih dana.
Prošli tjedan obje strane spominjale su okvirni dogovor o zaustavljanju sukoba. No sporazum još uvijek nije formalno potpisan.
Glavno sporno pitanje ostaje iranski nuklearni program. Washington inzistira na potpunom odustajanju od razvoja nuklearnog oružja.
Iran odbacuje takve optužbe i tvrdi da program ima isključivo civilnu svrhu. Istodobno traži ukidanje sankcija i gospodarska olakšanja.
Teheran želi pristup prihodima od nafte i ukidanje ograničenja izvoza. Također nastoji zadržati utjecaj nad Hormuškim tjesnacem.
Taj pomorski pravac ključan je za globalnu trgovinu energentima. Prije sukoba kroz njega je prolazila petina svjetskog prometa nafte i plina.
Američki državni tajnik Marco Rubio poručio je da su sankcije ključni alat pritiska. Naglasio je da ublažavanje ovisi o iranskim potezima.
Izrael i humanitarna kriza
Sukobi su dodatno prošireni novim napetostima između Izraela i Hezbolaha u Libanonu. Izrael provodi najdublje vojne operacije u toj zemlji u posljednjih 25 godina.
Napadi su nastavljeni unatoč djelomičnom prekidu vatre. Libanonski izvori navode da su pogođeni gradovi na jugu zemlje.
Situacija izaziva strah među civilnim stanovništvom. Procjenjuje se da je oko 1,2 milijuna ljudi raseljeno zbog sukoba.
Stanovnici upozoravaju na stalnu nesigurnost i mogućnost novih evakuacija. Mnogi su se tek nedavno vratili svojim domovima.
Napetost dodatno pojačavaju izraelski dronovi iznad Bejruta. Njihova prisutnost izaziva nelagodu i strah među građanima.
Humanitarne organizacije upozoravaju na pogoršanje situacije. UNICEF ističe da poremećaji u opskrbi ugrožavaju dostavu pomoći.
Rastuće cijene prijevoza dodatno otežavaju distribuciju osnovnih potrepština. Kriza pogađa široko područje od Gaze do afričkih država.
