Četiri godine nakon što su eksplozije razorile plinovode Sjeverni tok 1 i 2, u jednom od najvećih sabotažnih napada u Europi od Drugoga svjetskog rata, pred njemačkim se sudom u srijedu prvi put našao jedan od navodnih počinitelja. Riječ je o bivšem ukrajinskom časniku Serhiju Kuznjecovu, kojeg tužiteljstvo tereti da je zapovijedao skupinom koja je izvela napad.
Prvi dan procesa pred Visokim zemaljskim sudom u Hamburgu obilježio je novi pokušaj sabotaže, ovoga puta pravne. Obrana je zatražila obustavu postupka jer Kuznjecov od ukrajinske vojske nije dobio dopuštenje da svjedoči, zbog čega se, tvrde njegovi odvjetnici, ne može braniti u punom opsegu. „Mora se braniti vezanih ruku”, poručili su.
Pedesetogodišnji Kuznjecov ušao je u sudnicu u civilnoj odjeći, ali je vojnički salutirao. Ročište je održano uz stroge mjere osiguranja i pred više od stotinu akreditiranih novinara iz brojnih zemalja, među kojima su bili i reporteri iz Sjedinjenih Država, Ukrajine i Rusije. Optuženika zastupaju dvojica njemačkih odvjetnika i jedan talijanski. Talijanski branitelj uz njega je od kolovoza 2025., kad je Kuznjecov uhićen u Riminiju dok je s obitelji bio na odmoru. Nakon višemjesečne borbe oko izručenja predan je Njemačkoj u studenome iste godine i otad je u pritvoru.
Žrtvovani pijun na šahovskoj ploči
Obrana ga je opisala kao „žrtvovanog pijuna na šahovskoj ploči” i upozorila na političke interese koji stoje iza postupka. Odvjetnici dovode u pitanje je li uopće dokazano da je zapovijedao skupinom, a odbacuju i optužbu da je počinio ratni zločin. Jedan od branitelja nazvao je plinovode „financijskim, vojnim i političkim” oružjem Rusije, čiji su prihodi punili kasu za rat protiv Ukrajine. Tim je argumentom otvoreno ključno pitanje cijelog procesa: je li uništenje te infrastrukture bilo vojna akcija protiv Moskve ili kazneni napad na civilne objekte.
Branitelji su osporili i samo izručenje, tvrdeći da su talijanski sudovi pristali na predaju ne znajući da se Kuznjecova tereti za ratni zločin. Predsjednica sudskog vijeća Anne Meier-Göring zahvalila im je na „strastvenom izlaganju”, a predstavnica saveznog tužiteljstva ocijenila je zahtjev za obustavu neutemeljenim, uz napomenu da će detaljan odgovor dati naknadno. „Odgovorit ćemo na sva pitanja obrane”, najavila je.
Rasprava se prelila i na uvjete u pritvoru. Odvjetnici su se požalili da je Kuznjecov blizu 11 mjeseci proveo u gotovo potpunoj izolaciji, uz vrlo malo kontakta s drugim ljudima, na što je tužitelj Stefan Schmidt odgovorio da je sam optuženik izjavio kako su mu uvjeti prihvatljivi.
Prema rekonstrukciji istražitelja, u akciji je sudjelovalo sedmero ljudi: Kuznjecov, stručnjak za eksploziv, skiper i četvero ronilaca, među kojima i jedna žena. Skupina je navodno jedrilicom Andromeda, unajmljenom u Rostocku, isplovila na Baltik i na cijevi postavila eksplozivne naprave s vremenskim upaljačem. Eksplozije 26. rujna 2022. uništile su tri od četiri cjevovoda kojima je ruski plin po dnu Baltičkog mora stizao u Njemačku.
Drugi osumnjičenik uhićen i nalazi se u Hrvatskoj
Drugi osumnjičenik, ukrajinski ronilac Volodimir Ž., nalazi se u pritvoru u Hrvatskoj. Njemačkom pravosuđu već je jednom izmaknuo, jer ga je Poljska u listopadu 2025. odbila izručiti i pustila na slobodu, no 19. kolovoza ove godine uhićen je u Puli. Županijski sud u Puli krajem rujna odobrio je njegovo izručenje Njemačkoj, a odvjetnik je najavio žalbu. Njegov slučaj dobro pokazuje koliko se tumačenja sabotaže razilaze, budući da je poljsko pravosuđe uništenje plinovoda ocijenilo opravdanom akcijom u obrani Ukrajine, dok njemačke vlasti navodne počinitelje progone zbog napada na civilnu infrastrukturu.
“Kijev ih ostavio na cjedilu“
Tužiteljstvo tvrdi da je Kuznjecov djelovao po nalogu ukrajinskih državnih službi. Među dokazima su i presretnuti razgovori sa suprugom iz vremena dok je bio u talijanskom pritvoru, u kojima je, prema navodima istrage, tražio da se napad prizna kao „službena vojna operacija” i žalio se da ga je Kijev ostavio na cjedilu. Optuženik danas ipak poriče da je sudjelovao u napadu, a ukrajinska vlada odbacuje svaku umiješanost.
Za Njemačku je ovo suđenje vrlo neugodno, jer Berlin istražuje napad na vlastitu energetsku sigurnost, a istodobno snažno podupire zemlju iz koje dolaze osumnjičenici. Obrana plinovode prikazuje kao rusko oružje, tužiteljstvo kao civilnu infrastrukturu čije je uništenje ratni zločin, a sud će morati utvrditi je li Kuznjecov sudjelovao u operaciji, po čijem nalogu i koliku kaznenu odgovornost snosi.
Suđenje se nastavlja 27. listopada, a sud je do 17. prosinca zakazao šesnaest ročišta i očekuje da će se rasprava protegnuti na siječanj i veljaču 2027.
