Pokrećući svoju četvrtu kandidaturu za francusku predsjednicu, samo nekoliko sati nakon što su joj suci odobrili kandidaturu, Marine Le Pen se predstavila kao snažna političarka koja je unatoč višemjesečnoj pravnoj borbi uspjela sačuvati svoje političke ambicije.
“Mnogo je Francuza koji prolaze kroz teškoće, a i mi prolazimo kroz teškoće”, rekla je Le Pen u intervjuu u udarnom terminu na TF1. “Vjerujem da su nas ova suđenja ojačala.” Mnogi su se nadali da Le Pen svoje predsjedničke ambicije neće imati priliku ostvariti sve dok joj žalbeni sud u Parizu u utorak nije skratio zabranu kandidature.
Podsjetimo, Le Pen se stavlja na teret da je, zajedno s dužnosnicima svoje stranke, godinama zloupotrebljavala sredstva Europskog parlamenta tako što je novcem namijenjenim za asistente eurozastupnika iz redova njene stranke “Nacionalni skup” koji bi trebali raditi i boraviti u Briselu, plaćala stranačko osoblje iste te stranke, Nacionalnog skupa (RN) , ali u Francuskoj.
U prvom stupnju osuđena je na četiri godine zatvora (dvije godine kućnog pritvora i dvije uvjetno) te petogodišnju potpunu zabranu obnašanja javnih dužnosti, što ju je de facto isključivalo iz predsjedničke utrke 2027. godine.
Iz stranke su od pojave ove afere poručivali da se radi o politički motiviranoj optužbi s ciljem da je se onemogući sudjelovanje u političkoj utakmici.
Žalbeni sud u Parizu potvrdio je da je Marine Le Pen kriva za zlouporabu sredstava EU-a, ali joj je ublažio zatvorsku kaznu i znatno skratio zabranu kandidiranja, čime joj je de facto ponovno otvoren put prema predsjedničkoj utrci 2027. godine.
Le Pen je kazna skraćena na tri godine zatvora, od čega dvije uvjetno pa joj predstoji još godina dana koja bi se trebala odslužiti u kućnom pritvoru. Le Pen je rekla da planira uložiti žalbu i na tu presudu i kandidirati se za najvišu dužnost.
Nikad bliže vlasti
Le Penina odluka o kandidaturi dolazi u trenutku kada je njen rejting najviši do sad i kad se najviše približila osvajanju vlasti. Ankete pokazuju da će Le Pen lako ući u drugi krug izbora sljedeće godine kao vodeća. A onda će se u drugom krugu, vrlo vjerojatno, događati najnevjerojatnija savezništva ne bi li se zaustavio dolazak suverenističke opcije na vlast u Francuskoj.
Dojam je da Le pen čeka mnogo teža pravna neko politička bitka i pitanje je kakvu će presudu donijeti kasacijski sud. Ona može biti potvrđujuća, ali i stroža ili blaža od ove drugostupanjske.
Le Pen se ipak nada da će joj francusko pravosuđe u konačnici dozvoliti da postane prva predsjednica Francuske u povijesti. Naime od Louisa-Napoléona Bonapartea do Emmanuela Macrona, svi predsjednici bili su muškarci.
Njezine predsjedničke nade bile su neizvjesne od ožujka 2025., kada je dobila petogodišnju zabranu kandidiranja za dužnost, ali presuda u utorak joj omogućuje da vodi kampanju sve dok nosi elektroničku narukvicu.
Le Pen je za TF1 rekla da je uvjerena da se može kandidirati bez elektroničke narukvice koja bi joj nametnula ograničenja kretanja i potvrdila je da će se njezin 30-godišnji štićenik, predsjednik stranke Jordan Bardella, kandidirati uz nju za mjesto premijera ako bude izabrana.
Odbacila je tvrdnje da bi Bardella mogao biti nezadovoljan takvim raspletom, premda je trebao biti predsjednički kandidat ako bi Le Pen ostala pod zabranom kandidiranja te u anketama trenutačno uživa veću potporu od nje.
„Jordan Bardella i ja se borimo za Francusku. Borimo se za francuski narod. Ovo je cilj koji nas očito nadilazi i stoga naše osobne ambicije uopće nisu važne“, rekla je.
Politički izazovi
Le Pen i Bardella su uvelike iskoristili svoje javno iskazivanje jedinstva, a rijetki primjeri suptilnog razilaženja među njima nastali su prvenstveno oko gospodarske politike. Kritičari optužuju RN da nema čvrst gospodarski plan za rješavanje zaduženih francuskih javnih financija i slabog rasta.
Dok se Le Pen bavila sudskim postupcima, Bardella je zauzeo tržišno liberalnija stajališta od svoje mentorice, među ostalim o mirovinskoj reformi. Ostaje otvoreno pitanje može li RN pridobiti birače desnice naklonjene poduzetništvu, a da pritom ne izgubi potporu radničkog biračkog tijela.
Jedno od ključnih pitanja bit će hoće li se držati obećanja o snižavanju dobi za odlazak u mirovinu natrag na 62 godine ili odustati od plana koji neki stranački insajderi sve više smatraju neostvarivim.
U svakom slučaju ne bude li odlukom najviše sudske instance onemogućena u kandidaturi, Marine Le Pen figurira kao najizgledniji kandidat na predstojećim izborima u Francuskoj.
