Tinta se jedva osušila na dogovoru Europske unije o pomoći Ukrajini vrijednoj 50 milijardi eura, a ona već izgleda kao “šrot”, piše Politico.
Pošto financijske potrebe Ukrajine rastu iz dana u dan dok se njezin rat s Rusijom uvlači u treću godinu, zapadne zemlje, a posebno Europa, suočavaju se s neugodnom istinom da se iz toga neće lako izvući.
Europska unija mislila je da se može osloniti barem na Sjedinjene Države i da će ta zemlja dati značajan doprinos da se Ukrajinu održi na životu.
No nesposobnost predsjednika Joea Bidena da progura paket vojne pomoći od 60 milijardi dolara u Kongresu ne samo da ostavlja ratom razorenu zemlju na cjedilu, već je možda i predznak onoga što bi predsjedništvo Donalda Trumpa moglo donijeti.
To samo pojačava strahove u krugovima EU-a da će blok morati snositi najveći dio ukrajinskih troškova.
Pomoć EU-a od 50 milijardi eura namijenjena je za razdoblje do 2027., ali Međunarodni monetarni fond procjenjuje da se Ukrajina samo ove godine suočava s proračunskim manjkom od više od 40 milijardi dolara.
Kijev bi taj manjak pomoći mogao natjerati na inflacijski put tiskanja značajnih količina novog novca.
U pravom smjeru
Prošlotjedni dogovor EU-a, uspješan u drugom pokušaju pošto ga je mađarski premijer Viktor Orban blokirao u prosincu, hvaljen je kao potvrda predanosti bloka svom susjedu.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da to pokazuje “što znači stajati uz Ukrajinu koliko god je potrebno”.
Olakšanje lidera nakon samita u Bruxellesu bilo je opipljivo. No dužnosnici priznaju da nitko ne otvara šampanjac.
To nije ništa drugo nego “korak u pravom smjeru”, rekao je za Politico Gabrielius Landsbergis, ministar vanjskih poslova Litve koja graniči s ruskom eksklavom Kalinjingradom.
Iznos od 50 milijardi eura dolazi iz središnjeg proračuna EU-a, a iako je to tek sitnica prema 1,074 bilijuna eura koje blok ima u svojoj blagajni u sedmogodišnjem razdoblju.
Pronalaženje viška novca u loncu namijenjenom za sve, od subvencioniranja poljoprivrednika do izgradnje ceste, notorno je teško.
“Svi shvaćaju da 50 milijardi eura nije dovoljno”, rekao je Johan Van Overtveldt, belgijski konzervativac koji predsjeda Odborom za proračun Europskog parlamenta.
“Europa shvaća da mora pojačati svoje napore”. A pod tim misli da je novac potrebno pronaći na drugom mjestu.
Svjetska banka procjenjuje da dugoročne potrebe Ukrajine za obnovu iznose 411 milijardi dolara.
Povijest promatra
Biden je okrivio Trumpa za neuspjeh prijedloga zakona koji predviđa novac za Ukrajinu, u jeku optužbi da su republikanci pokleknuli pod pritiskom bivšeg predsjednika.
“Povijest gleda”, rekao je Biden u obraćanju u Bijeloj kući u utorak. To je “upravo ono što (ruski predsjednik Vladimir) Putin želi”, rekao je.
Biden je dodao da Trump, favorit za republikansku nominaciju za ovogodišnje predsjedničke izbore u SAD-u, “nije učinio ništa osim što je prišao republikancima u Zastupničkom domu i Senatu, prijetio im i pokušao ih zastrašiti da glasaju protiv ovog prijedloga”.
Iako prijedlog zakona, spojen sa strožim imigracijskim zakonima i financiranjem Izraela i Tajvana, još nije potpuno propao, svi su znakovi da hoće. To je vjerojatno posljednja prilika za Bidenovu administraciju da odobri financiranje pomoći Ukrajini prije američkih izbora u studenome.
“Godina 2025. je vrlo nesigurna za Ukrajinu”, rekla je Svitlana Taran iz think tanka European Policy Center u Bruxellesu. “Posebno zbog američkih izbora” ukoliko će rezultirati Trumpovom pobjedom.
Samoodrživost
U Bruxellesu i najvažnijim europskim prijestolnicama počinje se razmišljati o alternativnim načinima prikupljanja novca.
Priznaje se da će Kijev u nekom trenutku morati naučiti stajati na vlastitim nogama, rekao je Matteo Patrone, visoki dužnosnik koji radi na pitanju Ukrajine za Europsku banku za obnovu i razvoj (EBRD).
“Ukrajina mora postati samoodrživa u budućnosti jer ne može nastaviti financirati polovicu svog proračuna putem vanjskog financiranja”, rekao je.
Jedan plan za prikupljanje gotovine, koji proučavaju Sjedinjene Države i druge zemlje, zapljena je imovine vrijedne više 200 milijardi eura koja je zamrznuta od Putinove invazije.
Pristaše tog plana tvrde da bi to omogućilo dugoročna jamstva Ukrajini jer, za razliku od doprinosa iz proračuna EU-a, taj plan ne zahtijeva jednoglasnost 27 zemalja bloka.
No tom planu se već protive tri najveće zemlje EU – Njemačka, Francuska i Italija. Brinu ih pravne i financijske posljedice, što uključuje odvraćanje investitora u eurozonu i Putinov vjerojatni odgovor kibernetičkim napadima.
Skupina G7 razmatra blaži prijedlog da se ta imovina koristi kao kolateral za bankovne zajmove kojima se može financirati obnova Ukrajine, rekli su dužnosnici uključeni u proceduru.
Belgijski zastupnik Van Overtveldt podržava ovaj plan. To bi omogućilo EU-u da odmah osigura novac Ukrajini, bez preusmjeravanja resursa s domaćih prioriteta, rekao je.
Ako ovaj plan urodi plodom, “onda će ukrajinska vojska gađati rusku vojsku streljivom koje zapravo plaća gospodin Putin”, rekao je.
Financijski kaos
Kijev se oslanja na zapadne zajmove i bespovratna sredstva za pokrivanje osnovnih socijalnih rashoda, kao što su plaće javnih službenika, medicinskih i obrazovnih radnika.
Bruxelles i Washington najviše su financijski podupirali Ukrajinu.
Planirana sredstva za ovu godinu čine se dostatna. No iznos koji će EU davati Ukrajini do 2027. mogao bi se godišnje smanjivati.
Međunarodna financijska tijela upozorila su da bi obustava zapadne potpore Ukrajini bila katastrofa za tu zemlju.
Odile Renaud-Basso, čelnica EBRD-a, rekla je da postoji “stvaran rizik” da bi smanjenje inozemne potpore Kijevu moglo rezultirati rastućom inflacijom.
Gavin Gray, šef misije MMF-a u Ukrajini, više puta je upozoravao zapadne saveznike da bi prestanak financiranja Ukrajine izazvao financijski kaos.
No europska politika je teška. Šefovi vlada, uključujući Emmanuela Macrona i Giorgiu Meloni, inzistirali su na pregovorima u prosincu na tome da se potpora Ukrajini ne može odvojiti od dodatnog financiranja domaćih prioriteta poput migracije, reklo je nekoliko dužnosnika EU-a.
Pitanje je i hoće li Trump sljedeće godine završiti u Bijeloj kući ili ne.
Te će napetosti ponovno otvoriti najveću podjelu u EU-u: između onih koji tvrde da Rusija mora biti poražena i onih koji samo žele okončati rat, čak i bez ukrajinske pobjede.
Za sada je potonji tabor tek na razini šaputanja u hodnicima moći, ali njihovi će glasovi postajati sve glasniji kako računi budu rasli.
