Američki predsjednik Donald Trump razgovarat će u ponedjeljak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o miru u Ukrajini dok europski čelnici zahtijevaju da Kremlj prihvati trenutni prekid vatre kako bi se zaustavio najsmrtonosniji sukob u regiji od Drugoga svjetskog rata.
Putin je u veljači 2022. poslao tisuće vojnika u Ukrajinu, što je izazvalo najozbiljniji sukob između Rusije i Zapada od Kubanske raketne krize 1962.
Trump, koji kaže da želi da ga se pamti kao mirotvorca, više je puta pozvao na prekid “krvoprolića” u Ukrajini, koje njegova administracija prikazuje kao proxy rat između Sjedinjenih Država i Rusije.
Pod Trumpovim pritiskom, izaslanici zaraćenih zemalja sastali su se prošli tjedan u Istanbulu prvi put od ožujka 2022., nakon što je Putin predložio izravne razgovore, a Europljani i Ukrajina zatražili trenutni prekid vatre.
„Teme poziva bit će zaustavljanje ‘krvoprolića’, koje u prosjeku ubija više od 5000 ruskih i ukrajinskih vojnika tjedno, i trgovina“, napisao je Trump na svojoj internetskoj stranici Truth Social.
„Nadam se da će to biti produktivan dan, da će se postići primirje i da će ovaj vrlo nasilni rat, rat koji se nikada nije trebao dogoditi, završiti.“
Trump, koji je rekao da je napredak na prekidu vatre malo vjerojatan dok se on i Putin ne sastanu, rekao je da će razgovarati s Putinom u ponedjeljak u 16 sati. Kremlj je rekao da su pripreme za poziv u tijeku.
Trump, čija je administracija jasno dala do znanja da bi se Rusija mogla suočiti s dodatnim sankcijama ako ne shvati ozbiljno mirovne pregovore, rekao je da će razgovarati i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem i raznim članicama NATO-a.
Putin, čije snage kontroliraju petinu Ukrajine i napreduju, čvrsto je ostao pri svojim uvjetima za prekid rata, unatoč javnom i privatnom pritisku Trumpa i ponovljenim upozorenjima europskih sila.
U nedjelju je Rusija pokrenula svoj najveći napad dronovima na Ukrajinu od početka rata.
Ukrajinska obavještajna služba izjavila je da također vjeruje da Moskva namjerava u nedjelju ispaliti interkontinentalnu balističku raketu, premda nije bilo potvrde iz Rusije.
U lipnju 2024. Putin je rekao da Ukrajina mora službeno odustati od svojih NATO ambicija i povući svoje trupe s cijelog teritorija četiriju ukrajinskih regija na koje Rusija polaže pravo.
U nedjelju je britanski premijer Keir Starmer razgovarao o ruskom ratu protiv Ukrajine s čelnicima Sjedinjenih Država, Italije, Francuske i Njemačke, rekao je glasnogovornik Downing Streeta.
“Sutra predsjednik Putin mora pokazati da želi mir prihvaćanjem 30-dnevnog bezuvjetnog prekida vatre koji je predložio predsjednik Trump, a podržale Ukrajina i Europa”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron na X-u nakon nedjeljnog poziva.
Putin je oprezan prema prekidu vatre i kaže da se borbe ne mogu pauzirati dok se ne razrade ili razjasne brojni ključni uvjeti.
Europski čelnici kažu da Putin ne misli ozbiljno u vezi s mirom, premda se boje da bi Trump i on mogli nametnuti kazneni mirovni sporazum koji će Ukrajinu u biti ostaviti bez petine teritorija i bez snažnog sigurnosnog jamstva protiv mogućeg budućeg napada Rusije.
Bivši američki predsjednik Joe Biden, zapadnoeuropski čelnici i Ukrajina opisali su invaziju kao otimanje zemlje u imperijalnom stilu i više puta obećali poraziti ruske snage za koje kažu da bi jednog dana mogle napasti NATO, što Moskva niječe.
Putin rat opisuje kao prekretnicu u odnosima Moskve sa Zapadom, koji je, kako kaže, ponizio Rusiju nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. godine proširivanjem NATO-a i zadiranjem u ono što smatra sferom utjecaja Moskve, uključujući Ukrajinu.
