Papinsko povjerenstvo za zaštitu maloljetnika zaključilo je u Rimu redovitu skupštinu i postavilo jasno mjerilo. Vjerodostojnost zaštite djece ne mjeri se dokumentima, nego onim što se doista učini i što se može provjeriti. U Hrvatskoj je upravo to mjerilo ovih mjeseci na kušnji, jer se još ne zna kako će završiti slučaj zlostavljanja u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati.
Pet dana rasprave o odgovornosti
Članovi Povjerenstva sastali su se od 28. rujna do 2. listopada, a zaključke su objavili 5. listopada. U središtu rasprave bili su odgovornost, uključivanje žrtava i preživjelih te jačanje struktura zaštite u mjesnim Crkvama diljem svijeta. Razmotrili su kako se provode novi statuti Povjerenstva, kakvi su prioriteti po regijama i mogu li se postojeće inicijative održati dugoročno.
Skupština je pregledala nacrt Trećeg godišnjeg izvješća o politikama i postupcima zaštite u Crkvi. Prihvatila je i radni dokument za četvrto izvješće, koje bi trebalo izaći 2027. godine. Povjerenstvo ističe da bez stvarnog sudjelovanja žrtava nije moguće razumjeti kako su institucije reagirale na zlostavljanje, a ni oblikovati pravila koja bi spriječila da se ono ponovi. Raspravljalo se i o sljedećoj fazi Univerzalnog okvira za zaštitu: kako smjernice učiniti dostupnima i kako ih provoditi kroz postojeće crkvene strukture na terenu.
Zlouporaba moći u redovničkim zajednicama
Velik dio skupštine bio je posvećen zaštiti u redovničkim zajednicama i iskustvima redovnica. Razmatrane su zlouporabe moći, savjesti i duhovnog autoriteta te seksualno zlostavljanje. Članovi su se bavili i kulturnim i strukturnim preprekama zbog kojih žrtve šute ili zbog kojih se prijave ne rješavaju kako treba.
Od 9. do 11. prosinca 2026. Povjerenstvo u Rimu organizira drugi godišnji susret o sprečavanju zlostavljanja u posvećenom životu. Očekuje se oko 300 sudionika s pet kontinenata, a susret završava audijencijom kod Pape.
Ranjivost i zaštita na internetu
Skupina koja proučava ranjivost dobila je jednoglasnu potporu za izmijenjeni program rada. Bavi se okolnostima u kojima osoba postaje ranjiva, od međuljudskih odnosa i životnih prilika do nejednakog odnosa moći. Rezultate će predstaviti na skupštini u ožujku 2027., a objaviti ih iste godine.
Nadovezujući se na rad svoje skupine za zlostavljanje na internetu i na papinsku encikliku Magnifica humanitas, Povjerenstvo je potvrdilo da se namjerava baviti iskorištavanjem djece putem tehnologije. Članovi su razmotrili kako se digitalni alati, umjetna inteligencija i mrežne platforme koriste u pastoralu djece i mladih. Cilj je pomoći roditeljima, župama i katoličkim ustanovama da prepoznaju rizike i znaju kako reagirati. Najavljena je i šira suradnja s međunarodnim partnerima i tijelima Rimske kurije koja se bave umjetnom inteligencijom.
Inicijativa Memorare
Skupština je razmotrila i inicijativu Memorare, kojom Povjerenstvo pomaže mjesnim Crkvama graditi sustave zaštite, pružati potporu žrtvama i provoditi edukaciju. Naglasak je na praćenju rezultata, prilagodbi lokalnim prilikama i stabilnim izvorima financiranja. Na otvorenju skupštine predsjednik Povjerenstva, nadbiskup Chambéryja Thibault Verny, poručio je da zaštita nije privremeni odgovor na krizu, nego trajni dio poslanja Crkve.
Hrvatska: slučaj Šalata kao test
Te poruke u Hrvatskoj dolaze u osjetljivom trenutku. Od srpnja javnost prati slučaj svećenika Požeške biskupije I. Ž. Bivši sjemeništarac optužio ga je za višegodišnje seksualno zlostavljanje. Prema navodima žrtve, ono je počelo početkom 2000-ih, kada je imao 16 godina i pohađao sjemenišnu gimnaziju na Šalati. Nastavilo se i tijekom studija teologije u Đakovu. Nakon prve objave javilo se još nekoliko osoba s optužbama vezanim uz isto sjemenište. Državno odvjetništvo i policija provode izvide.
Prema medijskim izvješćima, optužbe su u crkvenim krugovima bile poznate godinama. Bečki kardinal Christoph Schönborn, kojemu se žrtva povjerila, navodno je više puta upozoravao hrvatske biskupe i Vatikan. Vatikanska istraga započela je 2023. i, prema neslužbenim informacijama, optužbe ocijenila vjerodostojnima. Dikasterij za nauk vjere u travnju je naložio upravni kanonski postupak. Osumnjičeni svećenik razriješen je župničke službe tek ovog ljeta, nakon pisanja našeg portala. Odluka u crkvenom postupku još nije donesena.
HBK navodi da postupak miruje na izričit zahtjev policije, kako se ne bi ugrozio kazneni postupak. Crkveno pravo, međutim, takvo mirovanje ne propisuje, nego traži suradnju s državnim tijelima. Dio crkvenih krugova zato objašnjenje prima sa skepsom, ističući da je crkvena istraga dovršena još prošle godine.
Za svećenika vrijedi presumpcija nevinosti dok o slučaju ne odluče nadležni sudovi. No pitanja koja mediji postavljaju HBK-u već tjednima, o odgovornosti crkvenog vodstva, javnom pozivu žrtvama i fondu za obeštećenje, odnose se upravo na ono što vatikansko Povjerenstvo traži od mjesnih Crkava: slušanje žrtava, transparentnost i mjerljive korake. Hoće li se ta načela primijeniti i u Hrvatskoj, pokazat će epilog afere Šalata.
