Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša rekao je u srijedu kako vjeruje da će se posjet papa Lava IV. Hrvatskoj u dogledno vrijeme dogoditi, a osvrnuo se i na zahtjev za zabranu molitelja na trgovima rekavši da se, ako je u skladu sa zakonom, građani imaju pravo okupljati.
“Predsjednici države i vlade te Hrvatska biskupska konferencija (HBK) pozvali su Svetog Oca. Vidio sam ga prošlog tjedna i Sveti Otac je vrlo zainteresiran, ali isto tako treba biti svjestan da mu možda hrvatska nije prioritet – u drugim zemljama su ratovi i ostalo te treba i njima izraziti solidarnost. Vjerujem da će se u doglednoj budućnosti taj posjet i dogoditi”, rekao je Kutleša za središnji Dnevnik HRT-a upitan postoji li mogućnost dolaska pape Lava IV u Hrvatsku.
Izrazio je zadovoljstvo što će na Badnjak, prvi put otkako je postao zagrebački nadbiskup predvoditi misno slavlje u obnovljenoj zagrebačkoj katedrali. Naglasio je da je katedrala ne samo glavna crkva nadbiskupije nego i metropolije. “Još je veći značaj katedrale na kulturnom polju, svi dobro znamo što katedrala znači za cijeli hrvatski narod i za grad
Zagreb”, rekao je.
Nije sve tako crno kako mediji prikazuju, važno je ići za onim što nas povezuje
Na pitanje kako kao predsjednik HBK i zagrebački nadbiskup vidi situaciju u Hrvatskoj, rekao je da uvijek prvo gleda ono što je pozitivno. “Ne bih rekao da je tako sve crno kako se u medijima prikazuje. Nekada imate osjećaj da se namjerno više stavlja naglasak na negativno”, rekao je.
Normalno je, kaže, da nije dobro da u društvu svi isto misle i da isto razmišljaju. Ali, dodao je, uvijek je vrlo važno naglašavati ono što nas povezuje, ne ono što nas razdvaja. Naglasio je da je tu crkva vrlo važna, jer ona sjedinjuje bogate i siromašne, školovane i neškolovane i sve one druge različite slojeve društva koje dolaze u crkvu. Možda se u zadnje vrijeme osjeti da se crkva želi isključiti iz svih procesa i tokova u društvu, ali crkva je vrlo važan faktor za izgradnju jedinstva nekog društva u kojem djeluje, poručio je.
Kutleša je komentirao i peticiju da se molitelji, koji se sastaju svake prve subote u mjesecu, izmjeste s glavnog zagrebačkog trga rekavši da su u demokracijama trgovi uvijek bili mjesta susreta i različitih razmišljanja. “Meni je normalno da se svaki građanin Republike Hrvatske, jer živi u demokratskoj državi, ima pravo okupljati se po pravilima i zakonima Republike Hrvatske. Ako se nešto ne čini kako treba, onda institucije trebaju djelovati. Tako i molitelji”, poručio je.
I što se tiče crkvenog prava, rekao je, nema prepreka za njihovo okupljanje jer tu ne vidi da su oni protiv feminizma i prava žena. Za incident u kojemu je jedan muškarac gazio po ružama koje su bile položene za žrtve femicida kaže da to nije istraživao. “Nisam bio prisutan i nisam toliko istraživao, govorim ovdje o nakani okupljanja na javnim trgovima”,
dodao je.
Komentirao je i peticiju protiv održavanja antifašističkih skupova rekavši da “akcija rađa reakciju” te da je zato vrlo važno poštivati demokratsko načelo jer ako se počne sa zabranama, onda nastaju veći problemi.
Kutleša je rekao i da u katoličkoj ikonografiji na Thompsonovom koncertu na Hipodromu ne vidi bogohuljenje ni izrugivanje s katoličkom vjerom ili s kršćanstvom, kao što su neki komentirali. Pritom je naglasio važnost toga okupljanja na kojemu je bilo oko pola milijuna ljudi te ponovno istaknuo faktor zajedništva, ne razdvajanja.
“Vrlo važno da budemo svjesni i gledati što ja mogu doprinijeti izgradnji hrvatskog društva, da ne bude moj javni nastup takav da druge potaknem da nešto čine loše. Mislim da je važno da političari moraju imati pozitivan govor, ne napadati jedni druge, nego biti primjer i uzor drugim ljudima kako izgrađivati jedinstvo i zajedništvo u društvu, naglasio je.
O ozlijeđenoj časnoj sestri: Nismo htjeli istrčavati, razborito je pričekati
Kazao je da mu je žao što je došlo do medijskih dezinformacija o napadu na časnu sestru u Zagrebu, za koju se poslije ispostavilo da se sama ozlijedila. “Tek kada je policija dala priopćenje, mi smo znali konkretno što je. Da smo išli s nekim poluinformacijama, onda bi još više doprinijeli dezinformiranju javnosti. I zato smo smatrali da je razborito pričekati, ne istrčavati.
Ovdje se također sukobljava pravo na informaciju i osobno pravo. Da su mnogi šutjeli, ne bi bilo toliko dezinformacija i svega onoga što se dogodilo, što je svima nama poznato”, rekao je.
Na pitanje o problemu pedofilije u Crkvi te zlostavljanju ranjivih osoba, odgovorio je da je HBK donijela mnoge propise kao odgovor na ono što je traženo iz Vatikana i što su papa Franjo i papa Benedikt željeli da se postavi.
“Prva stvar je da uvijek djeca moraju biti sigurna i zaštićena. Tu nema tolerancije i zato smo i mi tražili od signature da cijela Hrvatska bude jedan kazneni sud koji će voditi takve postupke ako se dogode. Tu trebamo biti vrlo pažljivi i imati mjere prevencije”, rekao je nadbiskup Kutleša.
Dodao je da postoje tečajevi gdje se svećenici i oni koji rade u crkvenim institucijama koje organizira Katoličko sveučilište poučavaju kako prepoznati u društvu da se takve stvari događaju, pogotovo u okrilju Katoličke crkve. “Na tome trebamo raditi i biti osjetljivi i uvijek zaštititi djecu koliko je više moguće te spriječiti bilo kakvu mogućnost da se nešto dogodi”.
Rekao je i da svećenik koji je zlostavljao djecu može se vratiti u neku službu gdje nema kontakta s maloljetnicima jer biskup ne može nekoga osuditi da ide u zatvor. “Najviše što biskup može učiniti je nekoga suspendirati da ne može djelovati. Vidim da većina biskupa se tako ponaša”, naglasio je.
Franjevački pastoralni centar Visoko: Klečanje je naš odgovor, naš prinos, naš križ!
Katoličkom filozofu i piscu zabranjeno predavanje na fakultetu zbog katoličkih stavova
