Europski unitaristi „čupaju kosu”, a uskoro bi mogli i „rezati žile”. Njihovim idejama europske federacije, što je zapravo unitaristička Europska unija, neminovno se bliži kraj. Ideje poput Europe dviju brzina ili ukidanja prava veta u Europskom vijeću uskoro će otići u povijest, ali i puno više toga.
Najradikalniji među njima promiču ideju izravnog izbora europskog predsjednika koji bi imao ovlasti usporedive s ovlastima francuskih predsjednika. Samo još da se dogovore hoće li takva Europska unija biti velika Njemačka ili velika Francuska. S obzirom na to da je francuski javni dug krajem lipnja dosegnuo rekordnih 3595,5 milijardi eura, odnosno 119 posto BDP-a, prije će biti velika Njemačka.
Le Pen vraća Uniju na temeljne postavke
Uskoro prva francuska predsjednica Marine Le Pen (Francuska dosad nikad nije imala predsjednicu) već je najavila tektonske promjene unutar Europske unije. Poručila je predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen da joj je pozicija ozbiljno uzdrmana te da neće još dugo biti na toj funkciji.
Gospođa Le Pen najavila je temeljito rekonstruiranje načina djelovanja Europske unije ili, kako je sama rekla, vraćanje na temeljne postavke. To, između ostalog, znači da će Europska komisija prestati biti europska „vlada”, a von der Leyen „premijerka”, te da će se EK vratiti na temeljnu funkciju koordiniranja nacionalnih politika. Buduća francuska predsjednica najavljuje da će EU ponovno biti unija suverenih država i naroda kojima se više neće upravljati iz Bruxellesa.
Suočena s činjenicom da je sadašnji i uskoro bivši predsjednik Emmanuel Macron (drugi krug predsjedničkih izbora zakazan je za 2. svibnja) uspio prezadužiti Francusku, Le Pen je najavila oštre mjere štednje i uštedu od 140 milijardi eura do 2030. godine. Sastavni dio tih mjera je i smanjenje izdvajanja za EU s osam na pet milijardi eura.
Stoga je razumljiv zahtjev gospođe Le Pen da se rasprave o višegodišnjem financijskom okviru Europske unije prekinu do održavanja izbora u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Poljskoj. Naravno, Bundeskanzleru Friedrichu Merzu i sličnima žuri se da pregovore dovrše do kraja ove godine, s obzirom na to da ankete pokazuju siguran pad Pedra Sáncheza i Donalda Tuska te vrlo neizvjestan opstanak Giorgije Meloni (iako prilagodbama izbornog zakona pokušava osigurati izbornu pobjedu).
Nikome se ne žuri naslijediti Merza
Povrh toga, ni sam Merz nije siguran koliko će se dugo uspjeti održati na mjestu Bundeskanzlera. I dalje je na toj poziciji samo zato što se nikome ne žuri da ga naslijedi. Naime, puka smjena Merza ne bi ništa riješila bez stranačke odluke o temeljnoj promjeni politike i odustajanju od crno-crvene koalicije, politike koja i demokršćane (Christlich Demokratische Union Deutschlands – CDU) i socijaliste (Sozialdemokratische Partei Deutschlands – SPD) gura prema dnu.
Najnovije ankete pokazuju da je Alternative für Deutschland (AfD) dosegla tridesetak posto potpore birača, dok je CDU pao ispod dvadeset, a SPD „zaronio” na manje od petnaest posto. Iako anketama ne treba slijepo vjerovati, one upućuju na to da bi koalicija AfD-a i CDU-a osvojila oko pedeset posto glasova. Istodobno bi lijeva koalicija SPD-a, komunista iz stranke Die Linke i Zelenih osvojila deset postotnih bodova manje.
Više je nego jasno što Nijemci žele. A to nije ova nakaradna crno-crvena koalicija. Problem je što CDU nema snage suočiti se sa stvarnošću, koja će demokršćane „opaliti” u travnju, kad birači budu birali nove parlamente u saveznim državama Schleswig-Holstein, Saarland i Sjeverna Rajna-Vestfalija. S 18 milijuna stanovnika Sjeverna Rajna-Vestfalija najmnogoljudnija je savezna država, ali i gospodarski najjača (ostvaruje petinu njemačkog BDP-a).
S obzirom na to da ankete pokazuju stalan rast potpore AfD-u i pad potpore CDU-u, realno je da bi demokršćani mogli izgubiti izbore. Doduše, CDU bi bez problema našao koalicijske partnere da ostane na vlasti. Međutim, izborni poraz u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji pokrenuo bi seizmičke potrese unutar CDU-a.
Najbolje od svega je što u AfD-u zapravo ne moraju činiti puno. Nesposobni Bundeskanzler Merz i neprirodna velika crno-crvena koalicija učinit će najveći dio posla za njih. Ta bi se koalicija odavno raspala da socijalistički zastupnici u Bundestagu nisu svjesni da će velika većina njih na izborima izgubiti fotelje, i to vrlo vjerojatno zauvijek. Iako je vlada sve manje funkcionalna, socijalisti i demokršćani i dalje se trpe.
Saska-Anhalt traži ukidanje sankcija Rusiji
Parlament savezne države Saska-Anhalt na izvanrednoj sjednici 14. listopada usvojio je zajedničku rezoluciju zastupničkih klubova AfD-a i stranke Bündnis Soziale Gerechtigkeit und Wirtschaftliche Vernunft (BSW, nekadašnja stranka Bündnis Sahra Wagenknecht – Vernunft und Gerechtigkeit), kojom se poziva na hitno ukidanje ekonomskih sankcija Rusiji i obustavu vojne pomoći Ukrajini. Rezolucija od Bundesrata (drugi dom koji predstavlja 16 saveznih država i sudjeluje u donošenju zakona) traži da pokrene odgovarajuću mirovnu inicijativu.
U zajedničkom priopćenju AfD i BSW zatražili su hitno ukidanje ekonomskih i financijskih sankcija Rusiji, obustavu isporuka vojne pomoći Kijevu, kao i prekid svake financijske podrške Ukrajini koja nadilazi okvire humanitarne pomoći. Stranke su se založile i za podršku prelasku Ukrajine na neutralni status u okviru uspostavljanja dugoročnog sigurnosnog poretka.
Istoga dana na raspravi u Bundestagu supredsjednica AfD-a Alice Weidel optužila je vladu za neuspjeh u rješavanju problema s mirovinama, u zdravstvu i njezi starijih. Weidel je pozvala i na hitnu obnovu kupnje ruskog plina i nafte kako bi se zaustavila spirala rasta cijena energenata i inflacije.
