U Hrvatskoj je u riziku od siromaštva gotovo svaki peti stanovnik, a među osobama starijima od 65 godina čak 39,4 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku za prošlu godinu. Na to podsjeća i Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti koji se obilježava u subotu.
Stopa rizika od siromaštva u 2025. iznosila je 19,5 posto, a u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bila ja petina stanovništva, odnosno 20,7 posto, podaci su Zavoda. Hrvatska je time malo ispod prosjeka Europske unije, u kojoj je prema podacima Eurostata u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo 20,9 posto stanovnika, odnosno 92,7 milijuna ljudi. Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo iznosio je 9034 eura godišnje.
Najugroženiji stariji, osobito žene i samci
Najugroženiji su stariji, osobito žene i samci. Među ženama starijima od 65 godina u riziku od siromaštva je 42,4 posto, a među muškarcima 35,3 posto. Kod jednočlanih kućanstava starijih od 65 godina stopa rizika iznosi čak 64,4 posto, a među umirovljenicima 36,3 posto.
Osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade od ove je godine 170 eura, deset eura više nego lani, a cilj je da do kraja mandata sadašnje Vlade dosegne 200 eura, navodi se na mrežnim stranicama Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Starijim i radno nesposobnim osobama zajamčena minimalna naknada iznosi 221 euro, prošle ju je godine koristilo 43.171 osoba, dok ih je prije deset godina bilo dvostruko više, oko 97.500, prema Vladinim podacima.
Vladin program za razdoblje od 2024. do 2028. predviđa spuštanje stope rizika od siromaštva ispod 15 posto, a nacionalni je cilj do 2030. smanjiti broj osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za 298.000, od čega 40.000 djece.
Međunarodni dan borbe protiv siromaštva proglasila je Opća skupština UN-a 1992., a obilježava se od 1993. godine
Stranka umirovljenika: Mirovine ne drže korak s troškovima života
Mirovine ne drže korak s troškovima života, a sve je više starijih koji imovinu mijenjaju za skrb, upozorili su iz Stranke umirovljenika povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, 17. listopada.
Prema njihovim podacima, javni bilježnici i sudovi prošle su godine u registar upisali 6321 ugovora o doživotnom uzdržavanju i 1446 ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, kod kojeg se imovina prenosi odmah. U odnosu na 2024. godinu broj takvih ugovora porastao je za 22,5 posto.
Stranka upozorava i da sustav palijativne skrbi nije dobro organiziran te smatra da su potrebni akcijski planovi za aktivno starenje i socijalnu integraciju za sve županije, gradove i općine.
Trajni godišnji dodatak od sedam eura po godini staža u Stranci umirovljenika smatraju dobrodošlom, ali nedostatnom mjerom. “Snaga jednog društva ne mjeri se snagom mladih i zdravih nego brigom o starijim, siromašnim i bolesnim osobama”, poručuju u priopćenju koje potpisuje predsjednik stranke Lazar Grujić.
