Gradovi i općine Splitsko-dalmatinske županije zbog nedostatka kapaciteta za zbrinjavanje komunalnog otpada i kašnjenja izgradnje regionalnog centra Lećevica moraju tražiti alternativna rješenja, što im povećava troškove, dok se probni rad centra očekuje tek 2028. godine.
Makarska je od 2014. potrošila približno tri milijuna eura samo na prijevoz otpada izvan županije, ne računajući troškove njegova zbrinjavanja, izvijestili su iz Grada. Navode da je taj iznos gotovo jednak trošku izgradnje aneksa Dječjeg vrtića Ciciban, bez opremanja.
Trogir upozorava na nedostatak trajnog rješenja
Susjedne općine na Makarskom primorju imaju ugovoren odvoz i zbrinjavanje otpada na splitskom Karepovcu, dok Makarska rješenja mora tražiti izvan županije. U Makarskoj smatraju da Splitsko-dalmatinska županija i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije trebaju osigurati operativni plan i prijelazne kapacitete do početka rada Lećevice.
Slične probleme imaju i Kaštela, odakle se otpad odvozi u dvije županije, odnosno predaje ovlaštenim odlagalištima i postrojenjima za obradu. Prema godišnjem izvješću davatelja javne usluge za 2025., troškovi vanjskih usluga zbrinjavanja otpada iznosili su oko 1,7 milijuna eura, a troškovi goriva oko 136.000 eura.
Iz Kaštela napominju da je riječ o pojedinim stavkama poslovanja, a ne ukupnim troškovima odvoza i zbrinjavanja. Kao dio dugoročnog rješenja planiraju izgradnju kompostane i razvoj odvojenog prikupljanja biootpada.
Trogir otpad odlaže na gradskom odlagalištu Vučje brdo, saniranom 2021. godine. U Gradu navode da su posljednjih sedam do osam godina ulagali u sustav gospodarenja otpadom, uključujući reciklažno dvorište, čipirane spremnike i zelene otoke. Lani je reciklažno dvorište zaprimilo gotovo 2000 tona otpada u više od 6000 predaja građana, a raste i odvojeno prikupljanje papira i plastike.
Trajno rješenje zbrinjavanja otpada za Trogir ne postoji, sanacijom Vučjeg brda dobiven je samo dodatni kapacitet. Zbog kašnjenja Lećevice Grad je pripremio dokumentaciju za novo proširenje odlagališta te je u fazi pripreme javne nabave i ishođenja dozvola. Još jedno proširenje košta novih 10 milijuna eura, sve zbog kašnjenja glavnog rješenja, navode iz Trogira.
Cijena minimalne javne usluge prije godinu dana povećana je na 10,85 eura za kućanstva i 30,10 eura za poduzetnike, odnosno za 45 i 50 posto. Kao razloge navode veće troškove rada, novi sustav prikupljanja, nabavu vozila, veće količine otpada, češći odvoz i skuplje održavanje.
Trogir sudjeluje u razgovorima s drugim gradovima i općinama te izgradnju modernog regionalnog centra smatra jedinim dugoročnim rješenjem, ali ocjenjuje da je Lećevica zastarjela, preglomazna i neekonomična.
Smatraju da bi trebalo razmotriti lokaciju bližu Splitu, Solinu i Kaštelima, jer udaljenost povećava troškove prijevoza i emisije ugljičnog dioksida, a svakodnevni prolazak kamiona uskim cestama također je problematičan. Istodobno upozoravaju da bi odustajanje od Lećevice moglo dodatno pogoršati situaciju.
Odgovornost za stanje pripisuju Splitsko-dalmatinskoj županiji, za koju kažu da je apsolutno podbacila i dovela sve gradove i općine u nezavidnu poziciju, u kojoj im “prijeti napuljski scenarij”. Od županije traže hitno privremeno rješenje do izgradnje suvremenog regionalnog centra.
Na otocima dodatni problem prijevoz otpada
Na Hvaru se miješani komunalni otpad s područja gradova Hvara i Staroga Grada odlaže na Stanišću, a s preostalog dijela otoka na odlagalištu na području Općine Jelsa, izvijestilo je trgovačko društvo Komunalno Hvar. Odvojeno prikupljeni reciklabilni otpad predaje se ovlaštenim oporabiteljima i odvozi s otoka na daljnju obradu.
Iz Komunalnog Hvara upozoravaju na rast troškova prikupljanja, prijevoza, obrade i zbrinjavanja, koji su posebno izraženi tijekom turističke sezone zbog većih količina otpada i opterećenja prijevoznih kapaciteta. Budući da su postojeća otočna odlagališta predviđena za zatvaranje, budući sustav povezan je s početkom rada Lećevice, no ostaje pitanje organizacije prijevoza otpada na kopno.
Na Braču se miješani komunalni otpad s područja svih osam jedinica lokalne samouprave odlaže na Kupinovici, na području Grada Supetra. Odlagalište je do veljače 2020. služilo isključivo za potrebe Supetra, a nakon odluke ministarstva postalo je odlagalište za prihvat otpada sa cijelog otoka.
U tijeku je prva faza sanacije Kupinovice, čija ugovorena vrijednost radova iznosi 3,82 milijuna eura. Grad Supetar je pravnim postupcima osigurao povećanje udjela sufinanciranja sanacije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sa 75 na 90 posto prihvatljivih troškova.
Supetar je uspostavio sustav prikupljanja otpada na kućnom pragu i reciklažno dvorište, a u kolovozu ove godine evidentirano je 19.478 pražnjenja spremnika. Grad ističe da je novi sustav organizacijski i financijski zahtjevniji, uz rast troškova rada, goriva, održavanja vozila i odlaganja otpada, na koje se od 1. siječnja 2025. obračunava i zakonska naknada.
Svih osam bračkih jedinica lokalne samouprave razgovara o zajedničkom rješenju, uključujući gospodarenje biootpadom. Iz Supetra upozoravaju da ne postoji druga lokacija na otoku za odlaganje miješanog komunalnog otpada pa bi popunjavanje kapaciteta Kupinovice prije otvaranja Lećevice moglo značiti odvoz otpada s otoka i znatno povećanje troškova za građane.
Na odlagalištu Mojanka odlaže se otpad s područja gradova Sinja i Trilja te općina Otok, Hrvace i Dicmo, izvijestila je Čistoća Cetinske krajine, koja upravlja odlagalištem u vlasništvu Grada Sinja.
Odlaganje se nastavlja na temelju rješenja nadležnog ministarstva od 23. srpnja 2026., kojim je poništeno rješenje Državnog inspektorata od 7. srpnja o privremenoj zabrani odlaganja. Trenutno nema ograničenja koje bi onemogućavalo zaprimanje otpada s područja tih jedinica lokalne samouprave.
Sinj ne plaća naknadu za odlaganje vlastitoga komunalnog otpada na Mojanki, dok troškove rada i upravljanja odlagalištem snosi Čistoća Cetinske krajine. Nakon uspostave regionalnog sustava Sinj se planira uključiti u Lećevicu, a za njegovo područje predviđena je pretovarna stanica za pripremu otpada za prijevoz i obradu.
Lećevica planirana za 2028. godinu
Prema Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2028. godine, probni rad Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Lećevica predviđen je 2028. godine, a planirani kapacitet centra iznosi 110.000 tona. Projekt je u nadležnosti Splitsko-dalmatinske županije i Regionalnog centra čistog okoliša, a trebao bi obuhvatiti sve gradove i općine u županiji.
Uspostavom centra i prateće infrastrukture, uključujući pretovarne stanice, trebala bi se smanjiti ovisnost o postojećim odlagalištima. Do tada lokalne jedinice moraju kombinirati postojeće kapacitete, prijevoz otpada izvan svojih područja i ulaganja u odvojeno prikupljanje.
Gradovi i općine tako se, uz razvoj odvojenog prikupljanja i recikliranja, suočavaju s potrebom osiguravanja novih kapaciteta za miješani komunalni otpad i biootpad. Dok se čeka regionalni centar, razlike u dostupnim lokacijama i udaljenosti od odlagališta određuju koliko će pojedine sredine morati izdvajati za zbrinjavanje otpada.
