Osam od deset čitatelja prati portale svaki dan, no pretplatu ima tek oko devet posto, a gotovo 69 posto ispitanika u posljednjih godinu dana barem je jednom nelegalno pristupilo sadržaju na internetu, rezultati su novog istraživanja Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI).
Piratstvo u Hrvatskoj nije iznimka, poruka je istraživanja koje pokazuje da su vijesti dio svakodnevice Hrvata, ali i da je pristup sadržaju bez plaćanja gotovo uobičajen.
Prema istraživanju, u posljednjih dvanaest mjeseci gotovo 69 posto ispitanika barem je jednom koristilo neki besplatni, ali nelegalni način pristupa sadržaju. Njih 41 posto gledalo je filmove, serije ili sport na neslužbenim stranicama, a svaki četvrti skidao je sadržaj putem torrenta. Više od petine pratilo je prijenose uživo na neovlaštenim stranicama, a gotovo svaki sedmi pročitao je članak koji se inače plaća, a da ga nije platio.
To nije povremena navika, ističe se u istraživanju jer gotovo polovica onih koji tako pristupaju sadržaju, a uglavnom su to mlađi čitatelji, čini to barem jednom tjedno, a svaki peti gotovo svaki dan.
Kad ih se pita zašto ne plaćaju sadržaj, većina ispitanika će reći da je cijena glavni razlog, navodi se u istraživanju. Gotovo polovica ispitanika smatra da su pretplate preskupe. No iza tog odgovora često stoje drugi razlozi – umor od previše pretplata, ali i uvjerenje da se traženi sadržaj ne može legalno pronaći u Hrvatskoj, što navodi više od četvrtine ispitanika.
I društvene norme su popustljive
Uz to, svaki sedmi ne vjeruje da za piratstvo postoje stvarne posljedice. Prema istraživanju, i društvene norme su popustljive. Šest od deset ispitanika smatra da je u redu podijeliti lozinku s prijateljem ili članom obitelji, a njih 41 posto zaobilaženje plaćanja ne smatra ozbiljnim prekršajem. Samo nešto više od polovice vidi da piratstvo šteti novinarima, autorima i producentima.
Stručnjaci koji su dosad komentirali rezultate ovog istraživanja HUDI-ja ističu kako najviše zabrinjava ne samo činjenica da je gotovo 69 posto ispitanika pristupilo sadržaju na nezakonit način, nego koliko je takvo ponašanje postalo uobičajeno.
Upozoravaju i da, kada se piratstvo doživljava kao jeftina i praktična alternativa koja uglavnom prolazi bez posljedica, cijelo društvo suočava se s problemom koji daleko nadilazi pojedinačne potrošačke odluke.
“Ono što potrošači često ne vide jest infrastruktura koja stoji iza distribucije nezakonitog sadržaja”, ističe Miruna Herovanu, izvršna direktorica Audiovisual Anti-Piracy Alliancea (AAPA).
Dodaje da “piratstvo nije samo pitanje autorskih prava, nego i dio šireg ekosustava kibernetičkog kriminala u kojem nezakonite usluge mogu ostvarivati znatne prihode, a istodobno izlažu korisnike prijevarama, zlonamjernim programima i drugim internetskim prijetnjama”.
‘Ne smijemo dopustiti da piratstvo postane prihvaćen trošak poslovanja’
Dodala je i kako se ne može očekivati da će same kampanje za podizanje svijesti preokrenuti ovaj trend. Potrebne su, ocjenjuje, pristupačne zakonite alternative, bolje razumijevanje štete koju piratstvo uzrokuje i, ono što je presudno, učinkovita provedba propisa usmjerena na nezakonite usluge i infrastrukturu koja ih omogućuje.
“Nalazi iz Hrvatske potvrđuju poruku koja vrijedi za cijelu Europu: zaštita kreativnih sadržaja zahtijeva koordinirano djelovanje nositelja prava, donositelja javnih politika, tijela kaznenog progona i internetskih posrednika. Ne smijemo dopustiti da piratstvo postane prihvaćen trošak poslovanja u digitalnom gospodarstvu”, zaključila je Herovanu.
S druge strane, i domaći stručnjaci upozoravaju na opasnosti piratstva. “Ljudi misle da je piratska stranica besplatna. Nije. Plaćate je svojim podacima”, ističe glavni direktor digitalnog poslovanja CME Adria i predsjednik HUDI radne skupine za digitalnu pretplatu i streaming Matej Lončarić.
Pojašnjava da je Europska unija pregledala više od tisuću piratskih stranica i na njima pronašla preko četiri tisuće zaraženih datoteka.
“To su programi koji vam s računala ili mobitela mogu ukrasti lozinke, slike i osobne podatke. Dovoljan je jedan krivi klik na lažni gumb ili poruku ‘vaš mobitel je zaražen”, ističe Lončarić te poručuje: “Utakmicu ste gledali besplatno, a lopovu ste otvorili vrata”.
Samo četiri od 10 ispitanika vidi vezu između pretplate i kvalitetnog novinarstva
Zaključno, rezultati istraživanja HUDI-ja šalju i poruku nakladnicima hrvatskih portala o uspješnosti njihovih poslovnih modela.
Naime, osam od deset ispitanika čita portale barem jednom dnevno, a više od polovice čak nekoliko puta dnevno. Unatoč tome, pretplatu na domaće portale ima oko devet posto ispitanika kada se isključe čitatelji koji dijele lozinku, ističe se u istraživanju i pojašnjava kako je to ipak riječ o samoprocjenama ispitanika, a ne o službenim podacima.
Nadalje, oni koji plaćaju zadovoljni su – tri četvrtine hvali uslugu, a više od 80 posto zaključane članke čita svaki dan. No, ako je tome tako zašto i drugi ne plaćaju pretplatu, ističe se u istraživanju HUDI-ja koje nudi odgovor zagovornicima kvalitetnog novinarstva.
Navode da šest od deset ispitanika smatra da dovoljno informacija nađe besplatno, a pola njih da sadržaj nije vrijedan plaćanja. Samo devet posto nepretplatnika vidi sebe kao pretplatnika u idućih godinu dana, a tri četvrtine ispitanika zna da se besplatne vijesti financiraju oglasima i klikovima.
No, samo četiri od deset vidi vezu između pretplate i kvalitetnog novinarstva. Vjerodostojnost je gotovo svima važna (80 posto), ali šest od deset teško procjenjuje koji su portali pouzdani, zaključuje se u istraživanju HUDI-ja.
