Splitska stanica Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), koja ovog vikenda obilježava 70 godina djelovanja, godišnje ima stotinjak akcija spašavanja na kopnu i moru, a u dugoj povijesti iza spasioca su tisuće akcija i tisuće spašenih ljudskih života.
U Stanici djeluje stotinjak aktivnih volontera među kojima i 15 žena, tridesetak članova u pričuvnom sastavu, te oko 150 vanjskih suradnika koji dolaze iz ispostava Brač, Hvar, Vis, Kaštela, Vrlika, Sinj, Solin-Dugopolje, Omiš i Split. Također imaju šest licenciranih K9 timova u kojima je vodič i potražni pas.
U povodu velike obljetnice splitski HGSS će široki spektar svojih sposobnosti prikazati na pokaznoj vježbi u subotu na plaži Kašjuni na Marjanu. Tu će demostrirati potragu za nestalim osobama uz pomoć ljudstva i potražnih pasa, spašavanje iz stijene, ronilačke tehnike, spašavanja na vodi s plovilima, helikoptersko spašavanje, te pružanje prve pomoći i zbrinjavanje unesrećenih.
Splitska stanica HGSS-a dugo vremena bila je jedina stanica u Dalmaciji sa velikim i zahtjevnim prostorom dinarskih planina, rijeka, kanjona i otoka. Prvi su u Hrvatskoj započeli s helikopterskim spašavanjem i uvođenjem novih tehnika i znanja koji su povećali učinkovitost spašavanja.
Također, prvi su počeli provoditi obuke za helikoptersko spašavanje, rukovođenje potražnim akcijama spašavanja, uvođenjem pasa za potrage, kao i spašavanje na divljim vodama.
Iako vlada mit o “japankama” većina spašenih su domaći ljudi
“Imamo ljude s najprestižnijim svjetskim licencama, instruktore helikopterskih spašavanja, organizatore obuka i najviše licence za bespilotne sustave, desetak međunarodnih instruktora za spašavanje na divljim i brzim vodama, liječnika, instruktora HGSS-a”, rekao je Hini pročelnik splitskog HGSS-a Branimir Jukić.
“Iako u javnosti vlada mit o izgubljenim stranim turistima u japankama, statistika na razini cijelog HGSS-a, pa i splitske stanice, pokazuje da su velika većina spašenih osoba zapravo hrvatski državljani”, ističe Jukić..
Najčešće se radi o nepripremljenosti za odlazak u planine, precjenjivanju vlastitih mogućnosti, zdravstvenim problemima, nesrećama pri poljoprivrednim radovima, planinarenju, branju bilja, nestancima uslijed zdravstvenih problema pri čemu je demencija jedan od najčešćih uzroka nestanka osobe. S obzirom na krški dalmatinski teren česte su i akcije spašavanja sa stijene.
Izlet nije samo stići do cilja već se sigurno vratiti kući
Onima koji se odluče za odlazak u planinu ili na druge nepristupačne terene spasitelji poručuju da se informiraju o zahtjevnosti odabrane rute, prate vremensku prognozu te uvijek imaju odgovarajuću odjeću i obuću, dovoljno vode i osnovnu opremu prilagođenu uvjetima na terenu. Sa sobom uvijek trebaju imati i osobnu prvu pomoć i mobitel s napunjenom baterijom.
“Od velike pomoći je i mobilna aplikacija Sigurne staze koja korisnicima omogućuje pregled označenih planinarskih staza, njihovo praćenje i lakšu orijentaciju na terenu, uz korisne informacije za sigurnije kretanje prirodom. Cilj svakog izleta nije samo stići do vrha ili do druge obale, već se sigurno i sretno vratiti kući”, poručuje Jukić.
Jukić kaže kako su trenutno kao stanica podstanari u splitskom Majdanu, a pokrenut je projekt izgradnje nove stanice na Dračevcu. Grad Split dodijelio je zemljište, ishođena je lokacijska dozvola, u tijeku je ishođenje građevinske dozvole i priprema glavnog projekta.
Pokrenuta su ulaganja i izvan Splita, kupljeno je zemljište u Vrlici te u Starom Gradu na Hvaru gdje se gradi prostor za tamošnju ispostavu. Radi se i na rekonstrukciji prostora u Omišu, proširenju prostorija u Sinju, rješavanju zemljišta za budući prostor ispostave na Braču u Nerežišćima. Obnavlja se kuća Pume na Dinari, a osigurana su sredstva za izgradnju novog skloništa “Hrvatski vitez Josip Goreta”, isto na Dinari”, kaže Jukić.
