Teorija da je slika Zvjezdana noć Vincenta van Gogha nastala kao plod mašte, ranijih crteža i sjećanja na prizore koje je umjetnik promatrao kroz prozor svoje sobe u psihijatrijskoj ustanovi u Francuskoj, stara više od stoljeća, sada je dobila obrat.
Znanstvenici iz Južne Koreje tvrde da je ovo djelo iz 1889. godine vjerojatno u mnogo većoj mjeri utemeljeno na promatranju nego na mašti. Navode da su identificirali stvarno noćno nebo koje je ovaj nizozemski postimpresionist, vjeruju, prikazao na svojoj slici, prenosi CNN.
Živopisno nebo pred zoru, ispunjeno velikim, sjajnim zvijezdama, blistavim polumjesecom te plavim i bijelim vrtlozima, dominira krajolikom u kojem se ističu čempres i selo na obroncima u daljini.
Prema studiji objavljenoj u četvrtak u časopisu Scientific Reports, ovaj prikaz neba odgovara rasporedu nebeskih tijela kakav je bio vidljiv u ranim satima 22. srpnja 1889. godine.
Istraživači iz južnokorejske tvrtke za svemirska istraživanja SLLAB i Sveučilišta Kyung Hee u Seulu iskoristili su drugi Van Goghov crtež, za koji se smatra da prikazuje isti krajolik kao i Zvjezdana noć, kako bi identificirali brdoviti predio koji je umjetnik promatrao.
Smjestili su taj krajolik jugozapadno od psihijatrijske ustanove u blizini Saint-Rémy-de-Provencea u južnoj Francuskoj, gdje je Van Gogh tijekom svog dvanaestomjesečnog boravka naslikao ovo djelo, ulje na platnu.
Istraživači su izradili simulaciju neba iznad tog brdovitog područja za rane sate 22. srpnja 1889. godine. Simulacija je pokazala Mjesec i Veneru u suprotnim kutovima kadra: Mjesec visoko u gornjem desnom kutu, a Veneru u donjem lijevom kutu.
Između njih nalazio se zvjezdani skup Hijade, koji čini stotine zvijezda u zviježđu Bika. Poznato je da je pet sjajnih zvijezda u tom zviježđu vidljivo golim okom, a sam skup Hijade tvori prepoznatljiv, sjajan oblik slova V.
Na Van Goghovoj slici Mjesec se nalazi u gornjem desnom kutu, dijagonalno iznad Venere koja je smještena u lijevom središnjem dijelu, dok su ostale zvijezde raspoređene lijevo od Mjeseca.
Ipak, prema navodima iz studije, Mjesec je u to vrijeme bio gotovo pun, a ne u fazi opadajućeg polumjeseca, kakav je Van Gogh prikazao na slici.
To novopredloženo vremensko razdoblje, smješteno u srpanj, podupire prethodna analiza van Goghova platna, koja upućuje na to da je umjetnik ostavio mjesta za zvijezde, popunivši te praznine tek nakon što je dovršio plavo nebo.
Istraživači navode kako to potvrđuje da je njegov raspored zvijezda bio “unaprijed osmišljena struktura” te da je bio “pomno isplaniran”.
Iako raspored zvijezda od 22. srpnja 1889. najbolje odgovara središnjem rasporedu zvijezda na Zvjezdanoj noći, istraživači pretpostavljaju da su u umjetničko djelo integrirana promatranja neba tijekom nekoliko noći.
