Razred za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u posebnoj je izjavi izrazio duboku zabrinutost zbog najave Nacionalnoga centra za vanjsko vrjednovanje obrazovanja o uvođenju novoga modela ispita državne mature iz hrvatskoga jezika.
Prijedlog prema kojemu bi maturanti mogli birati hoće li pisati ogled o književnom djelu ili ogled o zadanoj temi iz svakodnevice, smatraju ozbiljnim umanjivanjem vrijednosti hrvatskoga jezika, književnosti i nacionalne kulturne baštine u odgojno-obrazovnom sustavu. Stoga se pridružuju apelima nastavnika i javnosti te pozivaju Nacionalni centar da odustane od tako formulirane promjene.
Akademici ističu:
„Hrvatska književnost nije tek skup djela koje učenici trebaju pročitati i zapamtiti. Ona je svjedočanstvo našega povijesnoga trajanja, jezika, identiteta, duhovnosti i kulturne samosvijesti.
U djelima književnika sadržani su iskustvo i mudrost generacija, pitanja čovjekova postojanja, društvene odgovornosti, slobode i ljudskoga dostojanstva. Stoga nam dobra književnost i svaka dobra knjiga pomažu da razumijemo svijet i upravo se stoga književnost, čak i kada je najelitnija, odnosi i na svakodnevicu. Zanemariti njezinu važnost u obrazovanju mladih značilo bi oslabiti vezu između novih naraštaja i kulturnoga nasljeđa kojemu pripadaju.
Skrećemo pozornost na to da esej iz književnosti nije samo ispitna obveza, nego prilika da učenik pokaže kako razumije književno djelo, kako promišlja o njegovim porukama, argumentira vlastita stajališta te se pismeno izražava na materinskom jeziku.
Pisanje eseja razvija sposobnost samostalnoga mišljenja, čitanja s razumijevanjem, povezivanja ideja i oblikovanja vlastitoga stajališta. To su trajne životne sposobnosti koje nadilaze predloženi esej iz svakodnevice. Učenici, uz suradnju sa svojim nastavnicima, ne bi trebali biti pošteđeni napora što ga zahtijeva kanonska književnost, jer ih upravo taj napor stavlja u poziciju subjekta vlastite formacije. Bez razvijanja sposobnosti kritičkoga mišljenja teško će mladi ljudi shvatiti što se događa oko njih i s njima. Svjesni smo procesa banalizacije kulturnih i društvenih pitanja u javnosti, no smatramo da se tom procesu obrazovni sustav ne smije prilagođavati, nego mu se mora suprotstaviti. Doista, kako sugerira i Apel za knjigu na maturi, predložena izmjena sugerira da bi maturanti, umjesto interpretacija dubokih etičkih i moralnih dilema studenta Raskoljnikova, mogli raspravljati o tome kako je odjeven, čime se izravno narušava dostojanstvo čitanja, književnosti i samoga čina maturalnoga ispita.
Stoga apeliramo na Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje obrazovanja da u svjetlu iznesenih argumenata najozbiljnije ponovo razmotri svoj prijedlog. Uočene nedostatke postojećega kurikula treba rješavati na način koji ne dovodi u pitanje intelektualni razvoj mladih ljudi. Svaka promjena načina vrjednovanja trebala bi se provesti isključivo uz široku stručnu raspravu, jasne obrazovne ciljeve i puno uvažavanje mišljenja nastavnika hrvatskoga jezika, književnih stručnjaka, sveučilišnih profesora i kulturnih institucija.“
Prethodne reakcije i razlozi nastavnika, akademskih građana i ustanova u kulturi
Apel za knjigu na ispitu zrelosti: Argumentima o maturi
Matica hrvatska protiv umanjivanja identitetske važnosti hrvatskoga jezika i književnosti
