Sisački biskup Vlado Košić predvodio je u subotu, 7. studenoga, u crkvi sv. Jakova u Međugorju središnje misno slavlje prvog hodočašća Sisačke biskupije u to marijansko molitveno mjesto. Oko 600 vjernika iz župa diljem biskupije stiglo je u Hercegovinu već u petak, a u Sisačkoj biskupiji naglašavaju da je ovo prvo organizirano hodočašće jedne hrvatske biskupije u Međugorje.
S biskupom Košićem misu je suslavio provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije fra Jozo Grbeš, a uz njih je za oltarom bilo četrdesetak svećenika, od kojih deset iz Sisačke biskupije.
Biskup je u propovijedi izrazio radost zbog velikog odaziva. „Mi danas održavamo naše prvo hodočašće u Međugorje i nadam se tako započinjemo tradiciju, za koju bih želio da se nastavi sljedećih godina”, rekao je Košić i predložio da vjernici njegove biskupije u Međugorje dolaze svake godine prvog vikenda u studenome, nakon Svih svetih. Dodao je kako se nada da će ih sljedeći put biti još više, premda ni sadašnjih 600 hodočasnika nije malo.
Međugorje jedno od najpoznatijih molitvenih mjesta na svijetu
Govoreći o samom Međugorju, podsjetio je da se ono u posljednjih 45 godina razvilo u jedno od najpoznatijih molitvenih mjesta na svijetu, kamo dolaze milijuni hodočasnika, među njima i mnogo vjernika iz svih hrvatskih biskupija. Prisjetio se kako je papa Franjo 12. svibnja 2019. odobrio službena hodočašća, nakon čega su ih biskupije i župe mogle organizirati, dok su do tada vjernici u Međugorje dolazili isključivo privatno. Drugi veliki korak bila je nota Dikasterija za nauk vjere „Kraljica mira” od 19. rujna 2024., kojom je Međugorju dan „nihil obstat”. Njome su priznati brojni duhovni plodovi, od obraćenja i ispovijedi do duhovnih zvanja i djela ljubavi, a pitanje nadnaravnosti ukazanja ostalo je otvoreno, što je biskup i sam istaknuo.
Košić je zahvalio nadbiskupu Aldu Cavalliju, koji se povukao sa službe apostolskog vizitatora za Međugorje, te citirao njegova nasljednika mons. Francesca Cavinu, za kojeg je najveće međugorsko čudo obraćenje srca i povratak sakramentima.
Velik dio propovijedi posvetio je sakramentu pomirenja. Pozvao se pritom na fra Stefana Cecchina, predsjednika Papinske međunarodne marijanske akademije, koji je primijetio da mnogi koji dolaze u Međugorje uz ispovijed traže i stvarnu promjenu života. Biskup je hodočasnike upitao što žele promijeniti u svom životu, a Mariju, Kraljicu mira, zamolio je za mir u ljudskim srcima i u svijetu.
Hodočašće je počelo u petak u 17 sati molitvom krunice, nakon koje su slijedili sveta misa i čašćenje križa. U subotu prijepodne hodočasnici su se mogli popeti na Križevac i moliti križni put, a poslijepodne ih je katehezom okupio fra Jozo Grbeš, nakon čega je uslijedio večernji molitveni program s biskupovom misom i euharistijskim klanjanjem. U nedjelju je hodočašće, prema programu, zaključeno misom u 8 sati koju je predvodio biskup Košić, nakon čega su hodočasnici mogli otići na Podbrdo, Brdo ukazanja.
