Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je u razgovoru za francuski L’Express ocijenio da danas ne bi bio premijer neovisne države da je Hrvatska prije 30 godina prepustila svoj teritorij, kao što neki to danas očekuju od Ukrajine.
Plenković je u Parizu bio jedan od govornika na Velikom kolokviju L’Expressa. Ovogodišnji skup tog francuskog tjednika, koji se smatra medijem desnog centra, održan je na temu „Razlozi za nadu”.
Prije hrvatskog premijera na skupu su nastupili slavni kanadski psiholog Steven Pinker, bivši francuski ministar i europski povjerenik Thierry Breton, ali i Omar Dhiab, kuhar u restoranu s Michelinovom zvjezdicom, koji je govorio o budućnosti gastronomije.
L’Express će kasnije u ponedjeljak Plenkoviću uručiti priznanje koje su proteklih godina dobili i Kaja Kallas, tada estonska premijerka, a danas šefica diplomacije EU-a, te litavski predsjednik Gitanas Nausėda.
Od Vukovara do Mariupolja
Predsjednik hrvatske vlade u razgovoru s glavnim urednikom svjetske rubrike francuskog tjednika govorio je o hrvatskom iskustvu, ali i o izazovima s kojima se Europa danas suočava.
Francuskog novinara zanimala je hrvatska perspektiva rata u Ukrajini s obzirom na ono što je Hrvatska proživjela devedesetih.
Plenković je podsjetio da Hrvatska u srijedu obilježava 35. obljetnicu pada Vukovara, prvoga europskog grada potpuno sravnjenog sa zemljom nakon Drugog svjetskog rata, što podsjeća na Mariupolj u Ukrajini.
Premijer je rekao da su Hrvati proživjeli ono što Ukrajinci proživljavaju danas te da zato postoji velika solidarnost, uz izravno iskustvo generacija koje su doživjele ratove.
Velike odluke ne smiju se donositi pod pritiskom
Govoreći o Ukrajini, Plenković je istaknuo da je ključno zadržati načelo poštivanja teritorija suverenih država usprkos političkim pritiscima, jer se u suprotnom „možemo zapitati koja je zemlja iduća žrtva agresije”.
Dodao je da sigurno ne bi u ponedjeljak bio u Parizu kao predsjednik vlade neovisne države da je Hrvatska prije 30 godina pod pritiskom prepustila dio svog teritorija.
„I zato treba voditi računa da se velike odluke ne donose pod međunarodnim pritiskom kakav danas postoji”, naglasio je.
„Ta razlika je ipak značajna”
Na pitanje ima li Europa snage suprotstaviti se „predatorima”, Plenković je podsjetio da je BDP Europske unije 21 bilijun eura, a Rusije 2,6 bilijuna.
„Ta razlika je ipak značajna”, ocijenio je hrvatski premijer i dodao da je Europa počela više ulagati u obranu.
Hrvatski obrambeni proračun iduće bi godine, kako je rekao, trebao premašiti dvije milijarde eura, što je četiri puta više nego 2016., kad je postao premijer.
„To donekle pokazuje kakve su financijske, vojne, investicijske i proizvodne projekcije europskog kontinenta”, zaključio je Plenković.



