Više od kalendara
Istarska Danica nije običan kalendar. To je hrvatski katolički godišnjak, pokrenut 1924. godine u Trstu, čija je osobitost istarska katolička kultura i povijest. Izlazi svake godine, osim zbog zabrana talijanskih vlasti (za 1940.–1947.) i jugoslavenskih vlasti (za 1954.–1972.).
Budući da se redovito nalazi u istarskim domovima, ona je istodobno kalendar, godišnjak, mala enciklopedija zavičaja i duhovno štivo. Izdanje za 2027. (256 str., ilustrirano u boji) potvrđuje zašto je ta tradicija i dalje živa i zašto je vrijedi uzeti u ruke.
U ritmu istarskoga vremena i običaja
Uz crkvene blagdane i imendane, svaki mjesec donosi podatke o izlasku i zalasku Sunca, mjesečeve mijene, popis crkvenih slavlja i zaštitnika istarskih župa te prigodne dane.
Uz to su navedeni i sezonski poljodjelski motivi (obrezivanje loze, berba, kolinje), što kalendar vezuje uz ritam istarskoga sela.
Posebna je zanimljivost uz kalendarij niz ilustracija istarskih zvonika (slikala i napisala Nela Peteh), od medulinskih „blizanaca“ do pazinskoga zvonika. Dodatni su ukras podatci o pomrčinama, „Stoljetni kalendar“, sajmovi u Istri i pregled dana obveznoga posta i nemrsa.
Od suvremenih pitanja do zavičajne povijesti
Kalendar obuhvaća šezdeset priloga, a svaki čitatelj u njemu može pronaći nešto za sebe.
Aktualnosti vremena: članci o okružnici pape Lava XIV. Magnifica humanitas, o umjetnoj umnosti, o razlici između ljudske i umjetne umnosti, o miru, tehničkom vrhovništvu Europe te razgovor s astronomom Koradom Korlevićem. Zajednička im je nit pitanje što znači biti čovjekom u doba strojeva.
Istarska povijest i Crkva: nagodba iz 1867. i položaj Istre u Austro-Ugarskoj, pečatnica Prioribus saeculi i ujedinjenje Crkve u Istri, svećenički antifašizam, Rakljanska listina iz 1027., granice Rovinja i Dvigrada iz 1573., obitelj Čikuta, pavlini u Lovranu, Ivan Črnčić.
Svjedočanstva i likovi: 80. obljetnica mučeništva bl. Miroslava Bulešića, razgovor s graditeljem i obnoviteljem baštine Brankom Orbanićem, spomen na svećenika Antu Jukopilu i kirurga Marija Glavaša, članak o arhitektu Natalu Tommasiju i Uljaniku.
Zavičajno i svakodnevno: nadimci Žminjštine, istarske pince, folklorno društvo Pazin, prirodna vina, cijena koštanja meda, pjesme buzetskih učenika.
Zdravlje i duh: komunikacija onkoloških bolesnika, autofagija i post, zaštita djece, odgoj za mir, utjecaj glazbe na mozak, Hildegardina prehrana.
Znanje i svjedočanstva iz prve ruke
Među autorima su povjesničari, svećenici, liječnici, arhivisti, novinari i učitelji, a mnogi pišu iz neposredna poznavanja teme. Upravo zbog toga prilozi imaju težinu: ne govori anonimni sastavljač, nego ljudi koji su na terenu, u arhivu, u bolnici ili u župi.
Pamćenje koje ne smije nestati
Izdanje čuva i lokalne dragocjenosti koje se drugdje ne mogu naći: sjećanja, toponime, imena i obiteljske priče koje bi bez ovakvih zbornika vrlo lako nestale.
Vrijedno je i što se bez patetike govori o bolnim stranicama istarske prošlosti, o podjelama, iseljavanju, fašističkoj talijanizaciji i poslijeratnim obračunima.
Obljetnice koje povezuju prošlost i sadašnjost
Godina 2027. donosi važne obljetnice: osamdeset godina od mučeništva bl. Miroslava Bulešića, od dolaska Dragutina Nežića za apostolskoga upravitelja u Pazin i od Pariških mirovnih ugovora kojima je veći dio Istre pripojen Hrvatskoj; šezdesetu obljetnica Deklaracije o hrvatskom jeziku i 175 godina od rođenja Matka Laginje.
Uz to, izdanje se bavi pitanjem budućnosti: što će s ljudskim dostojanstvom, jezikom, radom i zajednicom u svijetu algoritama.
Članak o Deklaraciji o hrvatskom jeziku i razgovor s Korlevićem načinju pitanje kako Danica sama može doprijeti do mladih naraštaja.
Čitljiva, raznolika i bliska čitatelju
Slova su dovoljno velika i za starije. Tekstovi su većinom kratki, jasni i čitljivi. Nema potrebe čitati ih redom: može se listati kroz mjesece.
Povremeno se pojavljuju male pouke i izrjeke (prispodoba o kralju i kamenu, priča o kulama u pijesku, Proljeće, Kamen na putu), koje daju toplinu i razbijaju ozbiljnije teme. Ostaje i nešto istarskoga humora, od nadimaka do dijalektnih rečenica.
Kao i svaki zbornik s dosta autora, i ovaj sadržava različita stajališta i stilove. Neki su tekstovi izrazito osobni ili publicistički obojeni (primjerice politički komentar o američkom predsjedniku ili rasprava o umjetnoj umnosti), pa ih valja čitati kao mišljenja autora, a ne kao posljednju riječ o temi. Upravo ta raznolikost i potiče na promišljanje i razgovor.
Most između naraštaja i zavičaja
Namijenjena je obiteljima koje žele u kući imati štivo kojemu se mogu vraćati tijekom cijele godine, ljubiteljima zavičajne povijesti i crkvene baštine. Vjernicima koji traže promišljanja o vjeri u današnjem svijetu. Učiteljima i učenicima koji se bave zavičajnom nastavom te istarskim iseljenicima kojima je Danica most prema zavičajnom kraju.
Njezina je najveća vrijednost što istodobno čuva uspomenu na prošlost i postavlja pitanja budućnosti, i to jezikom koji razumije svaki čitatelj.
Uzmite je u ruke, a zatim je čitajte „između redaka“, jer tamo je „skriveno puno dobrih poruka“ (str. 80).
Kako je nabaviti
Istarska Danica može se nabaviti u knjižarama Josipa Turčinovića u Pazinu (Kalčeva 2), Puli (Danteov trg 1) i Poreču (Eufrazijeva 22) ili naručiti na tel. 052 624 342 ili na e-adresu jt @ pazinski-kolegij.hr (8 eura + troškovi poštarine).
Koga zanima više
Petar Marija Radelj, Katolici u Istri: pravopis, zavičaj i baština
Petar Marija Radelj, Crkva u Istri – nenadmašeno izdanje o baštini iz 2010.
Petar Marija Radelj, Istarski zvonici: ukupan broj i poredak po visini
Antun Hek (ur.), Zabranjena Istarska Danica 1972.




