Istinski učitelj katoličke vjere i ćudoređa Héctor Rubén Aguer (1943.–2026.) za života je ostavio 90 članaka prevedenih na hrvatski jezik. U nastavku se donosi tematski vodič kroz njih s poveznicama na sve objavljene priloge. Na kraju je i kronološki popis svih članaka.
Početak objavljivanja na hrvatskom
Počeo je pisati za portal Vjera i djela nakon što mu je njegova urednica Snježana Majdandžić-Gladić 2. studenoga 2023. postavila pitanje je li točno da je tadašnji naslovni nadbiskup Víctor Manuel Fernández sastavio „Osnovna mjerila za primjenu VIII. poglavlja Amoris laetitia“ što su biskupi Buenosaireške crkvene pokrajine prihvatili 5. rujna 2016., a papa Franjo odmah, istoga dana, odgovorio da je to jedino moguće tumačenje.
Nadbiskup je Aguer 7. studenoga 2023. odgovorio:
Dragi sinovi,
hvala vam puno na javljanju. Pozdrav iz Argentine. Neka vas Gospodin ispuni svojim Mirom!
Moramo nastaviti poučavati i svjedočiti ono što je Crkva uvijek naučavala o životu, braku i obitelji. I ne dajmo se zbuniti čudnim učenjima. Crkva, više nego ikada, treba junake i svetce! Vi kao Hrvati dobro znate za progone i mučeništva. Hrabro! Samo hrabro! Nikada ne odustati! Potičem vas, u Presvetom Srcu Isusovu, da nastavite tim putom!
Uz moj blagoslov u Kristu Kralju
+ Héctor Aguer
Nakon toga e-poštom su počeli stizati njegovi prilozi. U njima je obrađivao osnovne teme katolicizma i izazove s kojima se Crkva suočava u suvremenom svijetu. Središnje pitanje koje ih povezuje glasi: što znači ostati vjeran katoličkoj vjeri i poslanju Crkve?
Hrvatskim čitateljima obratio se imajući na umu mučeničku povijest Crkve u Hrvata i prepoznajući u njoj svjedočanstvo vjernosti.
Iza pojedinačnih aktualnih komentara stoji cjelovito promišljanje o Crkvi, čovjeku i kršćanskoj vjeri. Aguer se ne zaustavlja na kritici suvremenih crkvenih i društvenih prilika. Upućuje na Predaju, sakramentni život, Evanđelje, obitelj i duhovnu obnovu. Njegovi tekstovi nisu suhoparne akademske rasprave, nego angažirani, dijaloški, a kada zatreba i polemički ogledi, duboko ukorijenjeni u tomističkoj misli i otačkoj baštini.
Povijest će mu dati za pravo.
U nastavku je pregled njegovih članaka objavljenih na hrvatskom jeziku. Razvrstani su prema prevladavajućoj cjelini, iako se pojedini prilozi, dakako, dotiču više područja. Naslovi vode na pojedine tekstove.
Temelji kršćanske vjere, Krist i Predaja
Nadbiskup Aguer usmjerava pozornost na same temelje kršćanske vjere. Pokazuje kako se crkvene i društvene rasprave ne mogu ispravno razumjeti bez poznavanja sadržaja vjere.
Podsjeća kako kršćanstvo nije apstraktna teorija ni promjenjivi osjećaj, nego Božja Objava, predana jednom zauvijek. Pitanje pravovjerja ne gleda kao pripadnost određenoj skupini u Crkvi, nego kao vjernost istini koju Crkva prima, čuva i prenosi.
Napisi su dobro štivo za onoga tko želi razumjeti zašto je Predaja važna u očuvanju katoličkoga identiteta.
Sveti Toma, islam i današnjica Crkve
Pred Bogom, ukorijenjen u Kristu, o Predaji i pravovjerju
Svetost bogoslužja
Bogoslužje je za Aguera središte života Crkve i mjesto susreta čovjeka s Bogom. Nije ljudska tvorevina ni prostor za prilagodbu sociološkim okolnostima. Misa je živo uprisutnjenje Kristove žrtve. Gubitak osjećaja za sveto u bogoslužju izravno vodi u slabljenje vjere i posvjetovljenje zajednice.
Zato se bavi pitanjem poštovanja svetoga, vjernosti bogoslužnoj predaji i opasnosti da se liturgija prilagođava prolaznim kulturnim i političkim očekivanjima.
Prikazuje zašto je ljepota bogoslužja nerazdvojiva od vjere, njezina sadržaja, crkvenoga identiteta i duhovnoga života.
Ukidanje bogoslužnoga otajstva
Ukidanje Otajstva u Franjinu ‘globalnom vodstvu’
„Majanski obred“ i papino „naprednjaštvo“
Bogoslužje: točnost, svečanost, ljepota
Obrana života i dostojanstvo ljudske osobe
Razmatra život kao Božji dar koji čovjek ne stvara i kojim ne može raspolagati kao neograničenim vlasništvom. Suprotstavljajući se kulturi smrti, razotkriva ideološke i političke mehanizme koji čovjeka svode na potrošno dobro ili biološki materijal.
Pobačaj razmatra u povezanosti s politikom, zakonodavstvom, naravnim zakonom i zaštitom najranjivijih. Problematiku djetinjstva, nasilja nad djecom, maloljetničkoga kriminala i demografske krize promatra u širem okružju obitelji i odgoja.
Tumači kako se kršćansko razumijevanje svetosti života proteže od njegova početka do svih okolnosti u kojima se ljudsko dostojanstvo može ugroziti.
Naravni zakon i njegovo kršenje
Čovjek, smisao života, patnja, smrt i kršćanska nada
Nadbiskup Aguer motri čovjeka u cjelovitosti njegova postojanja: u radosti i boli, grijehu, prolaznosti, suočavanju sa smrću i nadi u uskrsnuće. Svagdanje ljudsko iskustvo povezuje s Kristovim otkupiteljskim djelom.
Pokazuje da kršćanska vjera nije samo odgovor na ćudoredna pitanja i društvene probleme, nego i odgovor na temeljna pitanja ljudskoga postojanja. U tome je osobita duhovna i antropološka vrijednost tih članaka.
Smrt i njezin poraz prema kršćanskoj vjeri
Iskustvo boli i njezino ublažavanje
Patnja i ljubav kao otkupljujuće vrijednosti
Otajstvo djetinjstva i prinosi iz svjetske književnosti
Poevanđeljenje i kršćanska kultura
U središtu je pitanje kako vjeru učiniti živom sastavnicom društva i kako je prenositi novim naraštajima.
Ističe razliku između formalne pripadnosti kršćanstvu i stvarnoga poznavanja Boga, Svetoga Pisma i crkvenoga učenja. Poevanđeljenje zato ne svodi na izvanjsko očitovanje vjerske pripadnosti, nego ga povezuje s osobnim poznavanjem vjere i obnovom kršćanske kulture.
Stižu blagdani! Nadomještanje kršćanstva
Kršćanstvo i suvremena uljudba: ideologije i čovjekovo dostojanstvo
Učitelj katoličke misli motri suvremene ideologije i društvene zamisli o čovjeku, bratstvu, uključivosti, ljudskim pravima i međureligijskom dijalogu. Polazi od kršćanskoga shvaćanja ljudske osobe i vrijednosti koje ne ovise o političkim i kulturnim promjenama.
Propituje odnos kršćanske vjere prema suvremenim društvenim i kulturnim obrascima te upozorava na pogibelj da ideološke predodžbe potisnu istinu o čovjekovu dostojanstvu.
Novi ljudski zakonik: bratstvo
Rad, siromaštvo i društvena odgovornost
Učitelj katoličke društvene nauke povezuje kršćansku duhovnost s konkretnim životom. Rad, siromaštvo, pravednost i odgovornost prema drugima za kršćanina nisu odvojeni od vjere, nego su područja u kojima se ona ostvaruje.
Rad promatra u svjetlu primjera svetoga Josipa. Evanđeosko siromaštvo razlikuje od prihvaćanja društvene nepravde i ćudorednoga nereda. Piše i o zajedničkom dobru, ulozi države i odgovornosti društvenih ustanova.
Evanđeosko siromaštvo sučelice zloći drogiranja
Da zlo ne zavlada, policiji treba poštovanje
Ženidba, obitelj, spolnost i rodna ideologija
Hvata se u koštac s razumijevanjem čovjeka, muškosti i ženskosti, ženidbe i obitelji. Polazi od naravnoga zakona i Božjega nauma o čovjeku te kritički ispituje promjene u suvremenom shvaćanju spolnosti, roditeljstva i obiteljskoga života. One se odražavaju na kršćansku antropologiju i crkveno djelovanje.
Potiče na ozbiljno promišljanje o tome što kršćanstvo govori o ljudskoj osobi, majčinstvu, očinstvu i odgovornosti za novi život.
Rodna perspektiva i rodna ideologija
Blagoslivljanje homoseksualnih parova i prihvaćanje transseksualaca
Raščlanjuje kako „uključivost“ prikriva promjenu nauke, jer je spol biološka datost, a homoseksualni čin protivan je naravi i otvorenosti spolnoga čina za život.
Srž argumentacije jest potreba za razlikovanjem između ljubavi prema svakoj osobi i prihvaćanja postupaka koji su suprotni Božjemu zakonu. Nitko nema pravo „blagoslivljati“ ono što Bog naziva grijehom, jer „jao onima koji zlo dobrom nazivaju, a dobro zlom“ (Izaija 5, 20). Božja ljubav može blagosloviti osobu, ali ne istospolnu zajednicu.
Reakcije na izjavu Fiducia supplicans u Africi, Aziji, Karibima i Istočnoj Europi te među kardinalima, biskupima i teolozima otkrivaju podjelu u Crkvi. Zaključuje da je budućnost Crkve na jugu i istoku.
Aguer izlaže što je crkvena poslušnost i kako razlikovati dogmatsko učiteljstvo od pojedinačnih izjava, prigodnih odluka i političkih prosudbi.
Krivca za pomutnju vidi u Fernándezu, a „uključivost“ drži sociološkim argumentom pod pritiskom „novih prava“. Promjene su ostvarenje smjera započeta u Amoris laetitia.
Izjavi Fiducia supplicans ne treba se pokoravati
Posljedice Fiducije supplicans
Svećeništvo, redovništvo i kriza duhovnih zvanja
Svećeništvo promatra kao bitnu sastavnicu identiteta i poslanja Crkve. Smanjenje broja svećenika i bogoslova, slabljenje redovničkoga života i nejasnoće oko svećeničkoga identiteta smatra znakovima dublje duhovne i dušobrižne krize.
Drži da zvanja opadaju ne samo zbog manje djece i prolazne sociološke krize, nego zbog gubitka svijesti o žrtvenom značaju svećeništva i njegovu svođenja na socijalni ili administrativni rad.
Ti su tekstovi vrijedni za razumijevanje odnosa između svećeničke službe, crkvene vlasti, duhovnoga odgoja i naviještanja Evanđelja.
Ocrnjeni i prekriženi svećenici
Suočavanje sa smanjenjem broja svećenika i bogoslova
Sinodnost
Nadbiskup Aguer dokazuje da sinodnost nije obnova zajedništva, nego model upravljanja koji je nespojivi s Predajom i koban je za nauku i stegu. Raščlanjuje opasnost pretvaranja Crkve u ‘parlamentarno tijelo’, podložno lobiranju, ispitivanju javnoga mnijenja i demokratskomu odlučivanju.
Smatra da je istinska sinodnost neodvojiva od apostolskoga autoriteta i čuvanja poklada vjere, a ne sredstvo za mijenjanje nauke postupkovnim mehanizmima. Upozorava kako svetostoličko vodstvo nakon Benedikta XVI., unatoč pozivanju na uključivost (retorika „svi, svi, svi“), smjenjuje biskupe i otpušta svećenike koji brane pravovjerje.
Sinodni postupak – strašna Pandorina kutija
Kriza suvremene Crkve i smjer crkvene obnove
Bavi se pitanjem identiteta Katoličke Crkve, njezina ustroja, vlasti, učiteljstva i neprekinutosti s apostolskom Predajom. Prikazuje odnos nepromjenjivih temelja katoličke vjere i promjena koje se u suvremenom crkvenom životu predstavljaju kao nužne reforme.
Njegova kritika progresivizma i ideologizacije crkvenoga života polazi od uvjerenja da se Crkva ne može razumjeti kao ustanova koja svoj identitet iznova određuje prema prevladavajućim društvenim trendovima.
Otvoreno zbori o Franjinu jezuitizmu i autokratizmu, granicama crkvenih reformi, ulozi biskupa, svećeništva i laika, odnosu između hijerarhijskoga i sinodnoga načina upravljanja te o tome što zapravo znači ostati vjeran Crkvi.
Deložacija. Rim protiv biskupâ
Propadanje Crkve i Franjin pontifikat
Argentina, politika, država i društvena kriza
Posebnu pozornost posvećuje Argentini, njezinoj katoličkoj baštini, društvenim i gospodarskim poteškoćama te odnosu Crkve i države.
Izlaže kako Crkva, osobito u Argentini, propada, a Franjin pontifikat ubrzao je taj postupak. Dokazi su: smjenjivanje biskupa, prazne bogoslovije, najniža rodnost, malo krštenja i nevidljivost Crkve u javnosti. Treba se vratiti obraćenju ljudi i stvaranju kršćanske kulture. Propituje mjesto kršćanske vjere u javnom prostoru i kako kršćani mogu sudjelovati u društvenom životu, a da pri tom Evanđelje ne podrede političkim probitcima.
Iako tematski ukorijenjeni u posebne društvene i političke prilike Argentine, ti ogledi pružaju sveopći uvid u opasnosti sprege Crkve s populističkim ideologijama.
Je li Argentina katolička zemlja?
Argentinsko siromaštvo i Papin peronizam
Redarstvo, red i zajedničko dobro
Crkvo u Argentini, ustani i zasini
Članci nadbiskupa Aguera na hrvatskom, redoslijedom objave
2023.
Pismo nadbiskupa Aguera čitateljima portala Vjera i djela
Sinodski feminizam
Više radiografskih pristupa
Uključivanje transseksualaca
Ocrnjeni i prekriženi svećenici
Deložacija. Rim protiv biskupâ
Stižu blagdani! Nadomještanje kršćanstva
Je li Argentina katolička zemlja?
Izjavi Fiducia supplicans ne treba se pokoravati
2024.
Sinodni postupak – strašna Pandorina kutija
Predsjednički otpad od vjere
Posljedice Fiducije supplicans
Crkvene ideologije
Pogoršanje
Krvava agenda pobačaja
Milei, kultura, Crkva
Sanjati ne košta ništa
Mlazna djeca
Pobačaj i politika
Crkvene rijetkosti
Cezaru cezarevo, a Bogu Božje
Krštenje djece
Mladi u Crkvi, mladost Crkve
Neobičan otkaz
Ukidanje bogoslužnoga otajstva
„Sinodska“ otkazivanja
Novi ljudski zakonik: bratstvo
Bogoslužje: točnost, svečanost, ljepota
Revolucija veselja?
Govoriti o Bogu
Vjersko neznanje
Argentinsko siromaštvo i Papin peronizam
Pođite po svem svijetu
Predsjednik peronizma
Bujno proljeće i ciča zima
Svećenici u identitetu Crkve
Sveti Toma, islam i današnjica Crkve
„Majanski obred“ i papino „naprednjaštvo“
Je li Papa neprjevarljiv?
2025.
Časne sestre u Crkvi
Djeca ili kućni ljubimci?
Niceja i neoarijanstvo
Žena u kršćanskoj povijesti
Smjer Crkve
Žene
Propadanje Crkve i Franjin pontifikat
Suočavanje sa smanjenjem broja svećenika i bogoslova
Papino zdravlje,
Ukidanje Otajstva u Franjinu ‘globalnom vodstvu’
Sveti Josip i rad
Prije i poslije konklava
Nedavna povijest Katholikée
Papa i obitelj
Država i sloboda
Dječje siromaštvo
Maloljetni ubojice
Više djece
Promjene u Crkvi
O prijateljstvu
Protok vremena
Veličina Božja
Muškarac i žena
Imena Kristova
Prva pričest djece
Naravni zakon i njegovo kršenje
Osjećaj grijeha
Biti sretan
Smrt i njezin poraz prema kršćanskoj vjeri
Iskustvo boli i njezino ublažavanje
Evangelizacija kulture
Čovjek i rad
Posvjetovljenje Božića
2026.
Ljepota će spasiti svijet
Evanđeosko siromaštvo sučelice zloći drogiranja
Smisao korizme
Smisao korizme II.
„Terijanci“
Fenomen rata
Kajin i Abel
O zlostavljanju djece i ratu Ljudsko otajstvo djetinjstva
Da zlo ne zavlada, policiji treba poštovanje
Crkva propagande
U znoju lica svoga
Otajstvo djetinjstva i prinosi iz svjetske književnosti
Pred Bogom, ukorijenjen u Kristu, o Predaji i pravovjerju
Patnja i ljubav kao otkupljujuće vrijednosti
Rodna perspektiva i rodna ideologija
Očenaš: duhovno razmatranje
Papino putovanje u Argentinu
Crkvo u Argentini, ustani i zasini




