Isus nije pitao Petra zašto ga je zanijekao, nego ljubi li ga

HVALJEN ISUS I MARIJA! MILOST VAM I MIR OD GOSPODINA ISUSA KRISTA, NAZOČNOGA U EUHARISTIJI, ALI I MEĐU SVIMA KOJI U NJEGA VJERUJU I PRIMAJU GA! MIR VAM I DOBRO!

Blagoslovljen i radostan početak novoga dana! Pomalo je prohladno, ovdje oko deset stupnjeva, danju će biti nešto toplije, ali toplih dana više nema. Zahvalimo Gospodinu za ovo jutro, za dar i dah života, za svaki udisaj i izdisaj, za svaku osobu koju ćemo danas susresti, da je dočekamo s ljubavlju i poštovanjem, kao brata ili sestru istoga Oca. Četvrtak je, spomen na Gospodinovu Posljednju večeru, na kojoj nam je ostavio predivne riječi oporuke, ali i sakramente svećeništva i euharistije. Naučimo ih vrjednovati i poštivati sa strahopoštovanjem.

Jučer smo se, uz komemoracije u Vukovaru i Škabrnji, sjećali svih koji su dali živote za slobodu Domovine, a danas se nastavlja sjećanje na slavne dane kad smo goloruki stali pred čelik i oružje koje je htjelo pokoriti Hrvatsku. Hrvati su se prije 36 godina, a i poslije, u oslobađanju okupiranih ozemlja, još jednom pokazali kao pravi ratnici, kakvi su bili kroz cijelu povijest. Nismo tražili ni osvajali tuđe, nego smo se i s istoka i sa zapada branili od onih koji su htjeli naše prostore i more, a od toga ne odustaju ni danas. Nadu ulijeva današnja mladež, koja zna cijeniti žrtvu podnesenu za slobodu prije 35 godina. Dirljivi su prizori mladih na splitskoj Rivi i drugdje. A oni koji su ostali okamenjeni u onoj državi i žale za bivšim, komunističkim vremenima mogu samo stiskati zube i gristi usne, jer je njihovo vrijeme zauvijek minulo.

S krunicom oko vrata umjesto pancirke

Mladi su prije 35 godina, a danas su već očevi i djedovi, s krunicom oko vrata išli braniti Domovinu. Rekao bih da ih je blagoslovljena krunica spašavala od metaka. Bilo je to čudo obrane. Bez pancirke i kacige, bez prave ratne opreme, koja nam je bila oteta, morali smo izvojevati slobodu. Uzore smo imali u onima koji su se stoljećima borili protiv Osmanlija. Hvala im! I molimo za one koji su dali svoje živote.

Blogo Zadro s krunicom oko vrata Foto: screenshot YouTube
Četiri stoljeća bazilike svetoga Petra

Jučer se u Vatikanu slavila 400. obljetnica posvete bazilike svetoga Petra. Tom je prigodom Papa održao predivnu homiliju u kojoj se osvrnuo na to velebno zdanje, ali i na Petrovu vjeru i njegovu ulogu u Crkvi. Kad čovjek stupi pred tu crkvu, ostaje zadivljen. Kako su samo u ono doba, bez današnjih tehničkih pomagala, mogli izgraditi nešto čemu se divi cijeli svijet (a crkva se gradila više od 120 godina!)?! Pa ondje su misao, ideja i vjera pretočene u vidljiv spomenik, u kamen! Ponovno utjelovljenje, ovaj put u kamenu.

U homiliji je, među ostalim, rekao:

„Blagdan koji nas danas radosno okuplja postavlja svakomu od nas pitanje: što smo osjećali kad smo ušli u baziliku svetoga Petra? Posjet ovoj veličanstvenoj crkvi uvijek nas dirne. Ispunjava nas strahopoštovanjem, a potiču nas svetost vjere, snaga povijesti i ljepota umjetnosti. Ipak, sve to počiva na skromnom grobu jednoga ribara iz Galileje, Šimuna, sina Jonina. Zašto je ovo grobno mjesto postalo jedan od najpoznatijih spomenika na svijetu, u srcu katoličanstva? Odgovor nam daje evanđelje (Mt 16,13-19), prenoseći nam vjeru čovjeka koji po volji Isusa, svoga Učitelja i Gospodina, postaje novo stvorenje i vođa ostalih. Taj izvještaj danas raspaljuje naša srca dok slavimo svečanu euharistiju o četiristotoj obljetnici posvete Vatikanske bazilike. Posvećena je 18. studenoga 1626., za pape Urbana VIII., čiji posmrtni ostaci počivaju ovdje, pokraj Petrove katedre.

Svaki dio ove zgrade ima jednu svrhu, a to je vjera: Petrova vjera, katolička vjera, naša vjera. Cijela bazilika stoga odjekuje pitanjem koje je Krist postavio svojim učenicima: ‚A vi, što vi kažete, tko sam ja?‘ Dok slušamo Isusove riječi, mi koji dolazimo iz toliko različitih naroda vođeni smo rukom svetoga Petra kako bismo zajedno mogli ispovjediti spasonosnu istinu: Gospodine, ‚ti si Mesija, Sin živoga Boga‘. To je confessio Petri, Petrovo ispovijedanje vjere, koje je posvjedočio zajedno s rimskim mučenicima i koje je tlo Vatikanskoga brežuljka učinilo plodnim, da kroz stoljeća donosi plodove svetosti.

Danas smo, dragi prijatelji, mi taj plod: živo kamenje, hram Duha Svetoga sagrađen na Kristu, našem temelju. Kroz stoljeća taj su temelj bili apostolsko nasljedstvo i živa predaja Crkve, kojoj je sam Isus izvor i pravilo. Zato su Gospodnje riječi na latinskom i grčkom uklesane duž cijeloga gornjeg friza bazilike: ‚Ti si Petar i na ovoj stijeni sagradit ću svoju Crkvu.‘ Razmišljajući o tim riječima, sveti Lav Veliki uskliknuo je: ‚Kao što traje ono što je Petar vjerovao u Kristu, tako traje i ono što je Krist ustanovio u Petru.‘ Drugim riječima, riječ je o službi u službi cijele Crkve, za spasenje svijeta. To, dakle, nije samo događaj iz prošlosti. Poput Šimuna Galilejca, svi smo pozvani otkriti vlastito poslanje u razgovoru s Isusom.”

TU ES PETRUS – ET SUPER HANC PETRAM AEDIFICABO ECCLESIAM SUAM. Dakle, na osobi, koja je Stijena, a ne na kamenom zdanju!

Kamenje koje govori

Postoje na ovom svijetu mjesta na kojima kamenje zorno govori. Mjesta na kojima povijest nije samo nešto o čemu čitamo, nego nešto što gotovo možemo dotaknuti, na kojima su toliki naraštaji klečali u molitvi, ronili suze i šaputali svoje nade i na kojima su bezbrojne duše tražile Boga. Rim je upravo takvo mjesto. Među njegovim brojnim predivnim crkvama dvije imaju posebno mjesto u srcu kršćanstva. Bazilika svetoga Petra na Vatikanskom brežuljku i bazilika svetoga Pavla izvan zidina.

Bazilika svetoga Pavla izvan zidina u Rimu. Autor: Dnalor 01, izvor: Wikimedia Commons, licenca CC BY-SA 3.0 AT

Jučer smo slavili njihovu posvetu, pa smo pozvani pogledati dalje od veličanstvene arhitekture, mramora i mozaika te sjaja njihovih oltara kako bismo se sjetili nečega beskrajno dragocjenijeg. Ispod tih velikih crkava leže zemni ostaci dvojice ljudi koji su toliko voljeli Isusa Krista da su mu na kraju dali sve, Petra i Pavla. Bila su to dva vrlo različita života, dva izvanredna puta vjere i dva srca preobražena susretom sa živim Kristom. Kod tih me apostola možda najviše dira to što nijedan od njih nije bio savršen ni svet.

Ljubiš li me?

Petar je bio ribar, nagao i otvoren, ponekad hrabar, a ponekad krajnje prestrašen. Duboko je volio Isusa, ali ga nije uvijek razumio. Obećavao je i kleo se da nikada neće napustiti svoga Gospodina, ali kad se približila tama Velikoga petka, zanijekao je da ga uopće poznaje, i to tri puta. Tada se oglasio pijetao i Petar se prisjetio!

Često sam razmišljao o tom strašnom trenutku, o iznenadnoj spoznaji onoga što je učinio, o sramoti, tuzi i suzama koje su uslijedile. Sveti Luka kaže da je Petar izašao i gorko zaplakao. Ipak, njegova priča nije završila u tom dvorištu. Isus nije napustio Petra zato što je Petar napustio Njega. Nakon uskrsnuća došao ga je potražiti na obali Tiberijadskoga mora i ondje mu je, uz žeravicu, postavio najjednostavnije i najdublje pitanje: „Šimune, sine Ivanov, ljubiš li me?” Nije ga pitao: „Zašto si me zanijekao?”, ni: „Kako si me mogao iznevjeriti?”, ni: „Kako si to mogao učiniti?”, nego jednostavno: „Ljubiš li me?” A kad je Petar potvrdno odgovorio, Isus mu je povjerio brigu o svojim ovcama.

U tom je susretu nešto duboko nježno. Isus je poznavao Petrovu slabost, njegov strah i neuspjeh, ali i ljubav koja je ostala u njegovu srcu, a ta je ljubav bila dovoljna da milost započne svoje djelo.

Progonitelj je postao propovjednik

Tu je i Pavao. Obrazovan, revan i uvjeren u vlastitu pravednost, progonio je prve kršćane, vjerujući da brani Boga i revnuje za Božju stvar, sve dok se na putu za Damask nije sve promijenilo: „Savle, Savle, zašto me progoniš?” Zamislite da otkrijete kako je upravo Onaj komu ste se cijeli život suprotstavljali i kojega ste progonili bio Onaj koji je tražio vas. Progonitelj je postao propovjednik, a neprijatelj Crkve njezin veliki apostol. Čovjek koji je htio uništiti kršćanstvo radije je dao život nego da se odrekne Krista. Kakve li izvanredne milosti!

Živimo u svijetu koji ljude često prebrzo svodi na njihove najgore trenutke i na naša loša iskustva s njima. Sjećamo se njihovih pogrešaka, neuspjeha i grijeha i ponekad ne želimo vjerovati da se mogu promijeniti. Ali Bog vidi više, vidi osobu kakva bismo tek mogli postati. Petar i Pavao podsjećaju nas da nitko nije izvan dosega milosti koja preobražava. Svi se možemo promijeniti i od grješnika postati svetci.

Sveti Klement Rimski, potonji papa, pišući potkraj prvoga stoljeća spominjao je te apostole kao primjere izvanredne ustrajnosti. Petar je prije mučeništva pretrpio mnoga iskušenja, a Pavao je, propovijedajući evanđelje, podnio zatvor, progonstvo i teškoće. Klementu to nisu bile daleke legende, nego sjećanja na ljude čije je svjedočanstvo ostalo živo u kršćanskoj zajednici. Gotovo dvije tisuće godina poslije još ih se sjećamo, utječemo im se i nosimo njihova imena. Carstvo koje ih je osudilo nestalo je, a ribar iz Galileje i obraćeni farizej iz Tarza i dalje nadahnjuju milijune. Svijet veličinu mjeri moću i ugledom, a Bog ljubavlju.

Sjetimo se progonjenih

Ovih smo dana svjedoci masovnih progona kršćana u Africi, ali i drugdje u svijetu. Pariška katedrala Notre-Dame cijelu je noć bila obasjana crvenom bojom, bojom mučeništva! Molimo za progonjene, koje naši mediji ne spominju jer su lijevi i jer mrze Krista, kršćanstvo, Katoličku Crkvu i vjeru uopće. Bliži su im svi drugi nego njihovi susjedi vjernici. Sjetimo se progonjenih!

Najnovije vijesti

Zrinka Ljutić puna samopouzdanja uoči slaloma u Gurglu, nastupa i oporavljena Leona Popović

Zrinka Ljutić je puna samopouzdanja uoči drugog slaloma nove...

Putin pozvao europske predstavnike u Moskvu kako bi razjasnili stajalište o mirovnim pregovorima o Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da...

Izašao Grand Theft Auto VI, priliku za promociju domaće gaming industrije iskoristio i MVEP

Najskuplja video igra u povijesti, dugoočekivani Grand Theft Auto...

Na sastanku u Kini Xi, Trump i Putin usuglasili “mirovnu deklaraciju”

Kineski predsjednik Xi Jinping i njegovi američki i ruski...

MZOM uoči najavljenog bojkota nastave: Svi učenici koji neopravdano izostanu dobit će neopravdane sate

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) izvijestilo je u...

Vrijedno čitanja

Zrinka Ljutić puna samopouzdanja uoči slaloma u Gurglu, nastupa i oporavljena Leona Popović

Zrinka Ljutić je puna samopouzdanja uoči drugog slaloma nove...

Izašao Grand Theft Auto VI, priliku za promociju domaće gaming industrije iskoristio i MVEP

Najskuplja video igra u povijesti, dugoočekivani Grand Theft Auto...

Na sastanku u Kini Xi, Trump i Putin usuglasili “mirovnu deklaraciju”

Kineski predsjednik Xi Jinping i njegovi američki i ruski...

Kandidat Studentske liste Aleksandar Čupić izabran za predsjednika srbijanskog parlamenta

Srbijanski parlament je u četvrtak izabrao za predsjednika Aleksandra...

Predsjednik Milanović primio svjetske prvakinje u ultramaratonu

Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je u četvrtak izaslanstvo...
spot_img

Slični članci

Popularne kategorije

spot_imgspot_img