Štrajk mladih, kojim su srednjoškolci i studenti danas trebali bojkotirati nastavu diljem Hrvatske, do podneva je ostao daleko ispod onoga što su organizatori najavljivali. Na popisu koji su objavili jutros našlo se 39 škola i fakulteta u 11 gradova, no reporteri su na mnogim od tih adresa zatekli sasvim običan školski dan.
Na adresama s popisa uobičajena nastava
Pred zagrebačkom Školom za cestovni promet i Trgovačkom školom nije bilo nijednog prosvjednika. U MIOC-u su maturanti došli pisati test i nisu ni čuli da se u njihovoj školi nešto sprema. Učenici XII. gimnazije, koja je na popisu štrajkaša, uglavnom su sjedili u klupama, a majka jedne učenice rekla je da je štrajkašima „jedini cilj bio da ne odu u školu”. Na Ekonomskom fakultetu predavanja su tekla kao i svakog petka. Dio studenata ondje je za štrajk čuo tek na TikToku i nije znao hoće li se uopće održati. Slab odaziv oko deset sati zabilježen je i na Fakultetu političkih znanosti, s kojeg dolazi većina javnih lica akcije.
Anketa je govorila o 400 učenika, došlo ih je nekoliko desetaka
Još slikovitija slika stiže iz Rijeke. Anketa među riječkim srednjoškolcima uoči štrajka pokazala je da bi se moglo okupiti 400 učenika iz najmanje pet škola, a na Riječkim stepenicama kod hotela Bonavia jutros ih se skupilo tek nekoliko desetaka. Organizatori su kritičarima koji su sumnjali u njihovu ozbiljnost poručili „vidimo se danas u školama, fakultetima i ulicama”.
Bilo je i škola u kojima se štrajk osjetio. Učenici zagrebačke Klasične gimnazije tvrde da je bojkotu pristupilo oko 80 posto škole. U Čakovcu je kolona srednjoškolaca prošla od škole do škole i završila na Trgu Republike. Koordinator štrajka Alan Znika kaže da je „još prerano donositi zaključke” jer se okupljanja odvijaju tijekom cijelog dana. Na FPZG-u se veće okupljanje očekuje tek na večernjem plenumu.
Fuchs ih nazvao anarhistima
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih unaprijed je poručilo da će svi koji izostanu bez opravdanja dobiti neopravdane sate, a iz Udruge ravnatelja mladima su poručili: „Prosvjedujte subotom”. Ministar Radovan Fuchs organizatore je nazvao anarhistima i ustvrdio da iza akcije stoji međunarodni pokret koji prosvjede pokušava potaknuti i u Hrvatskoj. Primijetio je i da štrajkaši „nemaju nikakvih zahtjeva što se tiče studiranja i obrazovanja osim nekih vrlo blagih”, što je neobično za akciju kojoj je glavni oblik bojkot nastave.
„Nestranački” štrajk s članom Možemo! među organizatorima
Organizatori uporno ponavljaju da iza njih ne stoji nijedna stranka. Riječka studentica psihologije Lana Božić, koja istupa kao javna predstavnica inicijative, kaže da iza svega „stoje pojedinci kao što sam ja, učenici i studenti”. Znika je izjavio: „Odbijali smo surađivanje s bilo kakvim strankama”. Popis istaknutih lica ipak otkriva vrlo jasan politički profil. Jedan od organizatora, 20-godišnji student politologije iz Velike Gorice Matija Dražetić, član je platforme Možemo!. U veljači je, predstavljen kao član, na konferenciji za medije tamošnje organizacije Možemo! govorio o prijedlozima te stranke za gradsku socijalnu politiku.

Ana Paulina Milardović, studentica FPZG-a, glasnogovornica je Sindikata učenika i studenata i članica Mreže antifašistkinja Zagreba. Na Trnjanskim kresovima 2023. čitala je proglas te mreže koji ističe nasljeđe jugoslavenskog antifašizma i kritizira konzervativne skupine. Ovog je travnja kao članica MAZ-a predstavljala program dvanaestih Trnjanskih kresova. Pod imenom, po dogovoru u rotaciji, s medijima razgovaraju još Alan Znika, Domagoj Fuk i Andrej Švaco. Većina uključenih u organizaciju ipak ostaje anonimna. Damir Vanđelić, zamjenik predsjednika Fokusa, Milardović, Fuka, Zniku i Švacu opisao je kao antifašiste koji kritiziraju kapitalizam.
Komunistička mladež među potpisnicima manifesta
Još jasnije boje vide se na razini međunarodnog pokreta, uz čiji je manifest potpisana i hrvatska koalicija. Manifest International Youth Strikea poziva studente da stanu „na stranu radničke klase i njezine revolucionarne snage”, a izrabljivanje radnika, klimatski slom i rat proglašava samom biti kapitalizma. Među potpisnicima su talijanski Giovani Comunisti, njemački SDAJ, švedska Revolucionarna komunistička mladež i norveška Rød Ungdom. Ivan Penava zato tvrdi da se ekstremno lijeve europske stranke u Hrvatskoj skrivaju iza brige za mlade. Takvo djelovanje pripisuje onima koji, kako kaže, imaju „totalitarnu agendu i totalitaran um”.
Prosvjed na dan sjećanja na Ovčaru
Štrajk se održava 20. studenoga, na dan kad se obilježava stradanje ranjenika, branitelja i civila odvedenih iz vukovarske bolnice na Ovčaru. Penava je organizatorima zamjerio što akciju nisu pomaknuli barem za jedan dan. Vanđelić, koji inače podržava pravo mladih na prosvjed, napisao je da „nije baš dobro vrijeme za ikakav prosvjed, vrijeme je pijeteta”. Dio zahtjeva nazvao je podvalom, posebno traženje viših poreza, i upitao je li to doista glas mladih ili podmetnuta stranačka ideologija.
Most je priopćio da podržava studente i mlade koji dižu glas zbog visokih stanarina i troškova života. Od organizatora ipak traži da jasno kažu tko stoji iza okupljanja, tko sastavlja zahtjeve i kakvu ulogu u svemu imaju skupine iz inozemstva. Posebno ih zanima protive li se organizatori naoružavanju Hrvatske vojske i opremanju policije. Ako je tako, poručuju iz Mosta, neka to otvoreno kažu studentu kojem je stanarina pojela pola obiteljskog proračuna, ali i njegovim roditeljima „koji se sjećaju embarga na oružje”. Podsjećaju i na vrijeme u kojem je nenaoružanost Hrvata produljila muke i povećala broj ratnih žrtava.
Odgovor je dobrim dijelom već javan. Demilitarizacija je jedan od pet glavnih zahtjeva Štrajka mladih, a Znika je kritizirao veća izdvajanja za obranu i uvođenje obveznog vojnog osposobljavanja. U Mostu podsjećaju da su podržali prosvjed za Liku i da od zagrebačke vlasti predvođene strankom Možemo! traže odgovore o slučaju u Jankomiru. Ipak smatraju da građani sami trebaju odlučiti zbog čega izlaze na ulicu. Brige mladih oko stanovanja, upozoravaju, ne smiju postati sredstvo „skupina orkestriranih izvan Hrvatske”.
U Europi mase dovode sindikati
Velike brojke koje ovih sati stižu iz Europe dolaze uglavnom ondje gdje su mladi stali uz sindikate. U Italiji se štrajk mladih spojio s općim štrajkom sindikata CGIL protiv proračuna. Sindikat zato govori o više od milijun ljudi na stotinu trgova, u što su uračunati i radnici. Hrvatski organizatori ipak ne odustaju. Božić je današnji bojkot nazvala tek prvim u nizu, a Znika se nada da će ih na sljedećem prosvjedu biti znatno više.




