Dio hrvatskih učenika bi mogao učiti samo noviju nacionalnu povijest, profesori zgroženi

Nastavnici povijesti nezadovoljni prijedlogom rezanja satnica povijesti pokrenuli su peticiju “Stop sječi nastave povijesti u hrvatskim školama” koja zasad ima više od 1600 potpisa, piše Jutarnji list.

Nastavnici povijesti okupljeni u zajedničku inicijativu pobunili su se protiv dijela prijedloga reforme strukovnog obrazovanja jer nastavu predmeta povijest u četverogodišnjim strukovnim školama svodi, kako kažu, na samo jednu obaveznu školsku godinu od 70 sati, umjesto kao dosad na dvije ili tri školske godine po 70 sati. Iz toga zaključuju da se novim prijedlogom, koji već dulje vrijeme priprema Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) u suradnji sa školama, “zanemaruje nastavu povijesti i nacionalnu prepoznatljivost Hrvatske”.

“Novi prijedlog nacrta kurikuluma obuhvaća hrvatsku povijest od 18. do kraja 20. st., a sve ostalo je isključeno iz obveznog dijela nastave. Naš je stav da se nastava hrvatske povijesti treba uključiti u kontekst europske i svjetske povijesti i da ASOO ne može biti arbitar toga što će se i na kakav način učiti, posebno kada je to u svrhu drastičnog marginaliziranja predmeta na jednu školsku godinu u četverogodišnjim smjerovima”, pišu nastavnici uključeni u inicijativu i pokretači peticije.

Kažu kako je za njih neprihvatljiva potpuna marginalizacija društveno-humanističkih sadržaja koji su ionako minimalno zastupljeni u programima strukovnog obrazovanja. Pribojavaju se da bi se princip odnosa prema povijesti u strukovnim školama mogao lako prebaciti i na gimnazijske programe, što smatraju nedopustivim. Drže i kako će smanjenje satnice samo pridonijeti da učenici “manje vole povijest, a posljedično i svoju domovinu (…)”.

Ravnatelj ASOO-a Mile Živčić odgovara da su novi kurikulumi u završnoj fazi i još nisu objavljeni te da ne vidi razlog da se o njima raspravlja prije nego što budu upućeni na javno savjetovanje. Dodaje da su u izradi novih strukovnih kurikuluma sudjelovali članovi 65 radnih skupina, među kojima i nastavnici povijesti iz strukovnih škola i predstavnici stručno-znanstvene zajednice, izabrani javnim pozivom.

Na upit kad će javno savjetovanje, iz Ministarstva obrazovanja odgovaraju da nove strukovne kurikulume treba implementirati (tek) do 2027. Iz komentara potpisnika peticije, vidljiv je i drugi motiv protivljenju prijedloga strukovne reforme koji nastavnici u inicijativi ne spominju, a to je strah pojedinih nastavnika od gubitka satnice.