Budnicom u Zadru počelo obilježavanje 31. obljetnice VRO Maslenica

Budnicom zadarske Gradske glazbe središtem Poluotoka, u ponedjeljak ujutro u Zadru je počelo obilježavanje 31. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica, prve velike oslobodilačke akcije Domovinskog rata u kojoj je oslobođen veći dio zadarskoga zaleđa.

U odavanju počasti poginulim braniteljima kod Središnjeg križa na Gradskom groblju u Zadru sudjelovali su ministar branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, sudionici VRO Maslenica, obitelji poginulih branitelja, pripadnici braniteljskih udruga te brojne delegacije gradova i županija.

U ime predsjednika Republike, vijenac je položio načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj.

Izaslanstvo SDP-a, predvođeno potpredsjednicom Sabinom Glasovac, također je odalo počast poginulim hrvatskim braniteljima kod Središnjeg križa na Gradskom groblju Zadar.

Vijenci su položeni i kod spomen-obilježja 3. bojni Imotski sokolovi i 4. gardijskoj brigadi Pauci u Ulici Ante Starčevića, a potom u uvali Jazine kod Kocke, spomenika hrvatskim braniteljima, a u 10,15 krenut će Mimohod pripadnika OSRH i MUP-a s ratnim zastavama od uvale Jazine preko mosta duž Kalelarge do središta Poluotoka.

Akcijom omogućeno prometno povezivanje hrvatskog juga i sjevera

Akcija Maslenica, kodnog naziva “Gusar”, počela je 22. siječnja, 1993. u 6 sati ujutro, a glavni ciljevi operacije postignuti su za 72 sata. Operacijom je zapovijedao general Janko Bobetko, a pomoćnici su bili tadašnji brigadiri Ante Gotovina i Ante Roso.

Pripadnici Hrvatske vojske i MUP-a oslobodili su bitne strateške točke koje su bile pod okupacijom, čime je omogućeno ponovno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske.

Hrvatska vojska i policija u borbena su djelovanja krenule iz nekoliko smjerova i već prvog dana oslobođeni su Rovanjska, Maslenica, Novsko ždrilo, Podgradina, Islam Latinski, Islam Grčki i Kašić. Sljedećih je dana oslobođena i Zračna luka Zemunik te brojna mjesta zadarskoga zaleđa.

Strateški iznimno važno bilo je i preuzimanje nadzora nad širim područjem Velike i Male Bobije, Tulovih greda i Malog Alana, ključnih položaja na Velebitu s kojih su hrvatske snage mogle nadzirati Obrovac, Gračac i Benkovac. Do završetka operacije oslobođeno je cijelo područje tzv. ružičaste zone u zadarskom zaleđu i osiguran strateški bitan prostor Novskog ždrila.

Jedna je od posebnosti VRM Maslenica bilo je sudjelovanje gardijskih brigada, četvrte te dijelova prve, druge, treće i devete, čija se uloga pokazala ključnom. Svaka je na svoj način pridonijela i uspjehu same operacije i očuvanju dostignutih borbenih položaja, iako su neke bile tek u osnivanju, a druge prebačene na bojišnicu sa stotinama kilometara udaljenih područja i uvođene u borbu iz pokreta.

Uz njih su na Velebitu koordinirano djelovale i snage Specijalne policije MUP-a ovladavajući dominantnim kotama i komunikacijama, a značajan su doprinos dale i pričuvne brigade Hrvatske vojske te domobranske pukovnije.

Iako su glavni ciljevi operacije ostvareni u vrlo kratkom vremenu, zbog pritiska međunarodne zajednice 25. siječnja kod Obrovca i Benkovca zaustavljeno je hrvatsko napredovanje. Neprijatelj je to iskoristio za jačanje svojih snaga i protunapad pa su borbe potrajale još nekoliko dana.

Hrvatske su snage, ojačane postrojbama koje su helikopterima prevezene iz Slavonije, zadržale dostignute crte bojišnice. Bio je to dotad prvi helikopterski desant postrojbi HV-a, a neprijatelj, koji je doživio dotad najveći poraz, zaprijetio je 27. siječnja u znak odmazde rušenjem brane HE Peruća.

Borbe trajale do konca ožujka, poginulo 127 hrvatskih branitelja

Unatoč aktiviranju 30 tona eksploziva, oštećena brana nije popustila, a Hrvatska vojska spriječila je neprijateljsko napredovanje i ubrzo ovladala cjelokupnim područjem.

Budući da je u VRO Maslenica pod kontrolu hrvatskih snaga vraćeno Novsko ždrilo, na istome mjestu na kojemu je u studenome 1991. srušen Maslenički most, sagrađen je pontonski, koji je bio pod stalnom paljbom neprijatelja do konačnog oslobođenja cijeloga zadarskoga zaleđa u akciji Oluja 1995. godine.

Pontonski most osigurao je ponovno prometovanje između sjevera i juga do gradnje novoga Masleničkog mosta, za koji je 30. siječnja 1993. predsjednik Republike Franjo Tuđman položio temeljni kamen.

Borbe u VRO Maslenica trajale su do kraja ožujka i okončanja operativnih djelovanja, a u akciji i neposredno poslije nje ukupno je poginulo 127 hrvatskih branitelja. Najveću tragediju doživjela je 3. Gardijska brigada Kune koja je u obrani Kašića 1. veljače izgubila 24 pripadnika.