HVALJEN ISUS I MARIJA!
MILOST VAM I MIR OD GOSPODINA NAŠEGA ISUSA KRISTA – KRALJA KRALJEVA!
MIR VAM I DOBRO!
Blagoslovljen i radostan početak novoga dana.
Utorak je, dan napose posvećen svetomu Anti, koga mnogi vjernici štuju, mole mu se i poste. Ujedno je i spomendan, odnosno blagdan jednoga velikoga srednjovjekovnog kralja, svetoga Ljudevita – Luja Devetoga, francuskoga vladara iz 13. stoljeća, koji i danas može biti uzorom svima koji obnašaju bilo kakvu odgovornu vlast u društvu.
Zahvalimo Gospodinu za ovo jutro, još uvijek svježe jutro. Dani su i ovdje na moru vrući; ne znamo kada će doći blagoslovljena kiša. Na nama je moliti da nam se Nebo smiluje i podari blagoslovljeni dažd.
Zahvalimo za dar života, za ustajanje i za zdravlje, a sjetimo se i svih koji su po bolnicama ili čekaju na liječničku dijagnozu, u strahu za svoje zdravlje.
„Gospodnja je zemlja i sve na njoj – svijet i sve što je na njemu.“
Krist poziva one koji se mogu promijeniti
Nama još uvijek odzvanjaju od jučer riječi koje je Filip uputio Natanaelu, a onda i dijalog između Isusa i Natanaela.
Možda nam je negdje u podsvijesti ona slika iz Sikstine, gdje je Michelangelo prikazao Bartolomeja kako drži vlastitu kožu u lijevoj ruci. Koža kao njegov životni „trofej“ kojim je „zaradio“ Nebo i kraljevstvo Božje, gdje, prema Isusovim riječima, sjedi zajedno s dvanaest apostola i sudi dvanaest plemena.
Nije on lakovjeran; on je skeptik u odnosu na ono što mu Filip govori. Filip mu samo reče: „Dođi i vidi.“
To je rekao Isus onoj prvoj dvojici: „Dođite i vidjet ćete gdje stanujem!“ I to im je promijenilo život.
Tako je Isus promijenio život i Filipu, koji u zanosu dolazi prijatelju Natanaelu i ushićeno govori: „Našli smo onoga o kome je pisao Mojsije i Proroci.“
Natanael nije lakovjeran. On je skeptičan u odnosu na Nazaret: „Može li iz Nazareta izaći išta dobro?“ Tu postoji skepticizam, možda čak i predrasuda.
Natanael je oblikovao negativno mišljenje o mjestu koje jedva smatra vrijednim Božjega pogleda i pozornosti. Pa ipak, ovaj skeptik postat će apostol.
Čovjek koji započne s pitanjem završit će s vjeroispoviješću: „Rabbi – Učitelju – ti si Sin Božji! Ti si kralj Izraelov!“ To je prva javna vjeroispovijest u odnosu na Isusa i njegovu pojavu.
Krist ne poziva savršene ljude. On poziva one koji se mogu promijeniti u susretu s njim.
Filip je susreo Isusa. Zapravo, Isus ga je pronašao i pozvao. Dogodilo mu se nešto što ne može zadržati za sebe.
Pronalazi Natanaela. Natanael nije impresioniran. Nazaret ne ispunjava njegova očekivanja.
Mesija bi sigurno trebao doći s nekog značajnijeg mjesta, s nekog očitije svetog mjesta, s nekog mjesta s većim ugledom i reputacijom.
Ali Filip se s njim ne prepire. On jednostavno kaže: „Dođi i vidi.“
„Dođi i vidi“ – metoda evangelizacije
Te tri riječi sadrže gotovo cijelu metodu kršćanske evangelizacije.
Dođi i vidi. Kršćanstvo u konačnici ne počiva na dokazima i argumentima kojima treba nešto ili nekoga dokazati. Ono je Osoba koju treba susresti.
Možemo objašnjavati, braniti, poučavati, propovijedati i pisati o vjeri. Sve te stvari imaju svoje mjesto.
Ali ispod njih nalazi se nešto daleko temeljnije, ono životno bitno: poziv na susret s Isusom Kristom.
Filip ne kaže: „Dođi i vidi kako su moji dokazi i moje riječi uvjerljivi.“ Ne kaže: „Dođi i vidi koliko sam izvrsniji od tebe.“ Kaže: „Dođi i vidi.“
Dođi i upoznaj ga. Dođi i stani pred ovoga Isusa. Dođi i dopusti da te on vidi.
Možda je najneobičnija stvar u ovom izvještaju to što Natanael otkriva da ga je Isus vidio prije nego što je on uopće vidio Isusa: „Prije nego što te Filip pozvao, vidio sam te kad si bio pod smokvom.“
Ne znamo što se dogodilo ispod te smokve. Možda se Natanael molio ili proučavao Pismo.
„Odakle me poznaješ?“ pita Natanael. To je jedno od najdubljih pitanja koje ljudsko biće može postaviti Bogu. Kako me poznaješ?
Isus nas vidi
Krist nas poznaje prije nego što mi dođemo k njemu. On poznaje skrivena mjesta našega srca.
On poznaje molitve koje nikada nismo uspjeli izraziti riječima. On poznaje rane koje skrivamo od drugih.
On poznaje naša proturječja, naše neuspjehe, naše tajne nade, naše strahove, naša djela velikodušnosti koja nitko nije primijetio i grijehe za koje bismo radije da nitko ne zna.
Prije nego što te Filip pozvao, vidio sam te.
Prije nego što nas je itko naučio vjeri, Krist nas je vidio, prije našega krštenja, Krist nas je vidio, prije nego što je naš poziv postao jasan, Krist nas je vidio.
Prije naših uspjeha i neuspjeha, prije naše vjernosti i nevjere, prije našega pouzdanja i sumnje, Krist nas je vidio.
Jedno je gledati, a drugo je vidjeti. Isus nas VIDI!
Svijet nas gleda, promatra, cijeni, ocjenjuje, mjeri i kategorizira, dok nas ISUS VIDI! To je bitna razlika!
Vidi on mene i tebe; ne izmičemo njegovu pogledu. Neka nas njegov pogled prožme!
Sveti Ljudevit – kralj pravednosti i služenja
Gore sam napomenuo da danas slavimo svetoga Ljudevita, Luja, francuskoga kralja.
Sveti Ljudevit IX. (1215. – 1270.) postao je francuski kralj u dobi od dvanaest godina. Odgojila ga je duboko u vjeri njegova majka, sveta Blanka Kastiljska.
Tijekom cijeloga života ostao je duboko pobožan, a kao kralj ponašao se kao pravi svetac. Vladajući od 1226. do 1270., Luj IX. pokazao je kako bi se svetac trebao ponašati i vladati na francuskom prijestolju.
Bio je draga osoba, ljubazan suprug, otac jedanaestero djece i istovremeno strogi asket, odan mrtvljenju.
Posvetio se poslovima svojega kraljevstva i kršćanskoga svijeta te je bio veliki mirotvorac. Kraljevi i knezovi stalno su tražili njegovu pomoć u rješavanju sporova.
Bio je ponizan i uspravan, pomagao je potrebitima i osobno njegovao gubavce i bolesne.
Radio je na uspostavljanju pravednih sudova i bio duboko zabrinut za pravdu, često sjedeći pod drvetom kako bi saslušao slučajeve običnih ljudi.
Luj se također brinuo za siromašne, gradeći bolnice i osobno poslužujući obroke onima kojima je pomoć bila potrebna.
Sveti Ljudevit svima je dao primjer života ispunjena ljubavlju i suverenom pravdom.
Energičnoj i razboritoj vladavini Ljudevit je dodao ljubav i žar za prakticiranje pobožnosti i primanje svetih sakramenata.
Bio je hrabar u borbi, uglađen na gozbama i odan postu i mrtvljenju. Njegova se politika temeljila na strogoj pravdi, nepokolebljivoj vjernosti i neumornom naporu za mir.
Njegova vladavina nije bila slaba, nego je ostavila traga na sljedećim generacijama. Bio je veliki prijatelj redovničkih ustanova i velikodušan dobročinitelj Crkve.
Kralj koji je živio za Boga i narod
Časoslov o njemu kaže: „Već je bio kralj dvadeset godina kada je postao žrtvom teške bolesti. To mu je pružilo priliku da se zavjetuje kako će krenuti u križarski rat za oslobođenje Svete zemlje.
Odmah nakon oporavka primio je križarski križ iz ruke pariškoga biskupa i, praćen velikom vojskom, prešao more 1248. Na bojnom polju Ljudevit je porazio Saracene; no kada je kuga odnijela velik broj njegovih vojnika, napadnut je i zarobljen 1250. godine. Kralj je bio prisiljen sklopiti mir sa Saracenima; nakon plaćanja goleme otkupnine, on i njegova vojska ponovno su pušteni na slobodu.“
Tijekom drugoga križarskog rata umro je od kuge s ovim riječima psalma na usnama: „Ući ću u dom tvoj; poklonit ću se u svetom hramu tvojemu i pjevati hvale tvojemu imenu!“ (Ps 5).
Najveća želja njegove svete majke bila je da njezin sin postane odan, pobožan i pravedan vladar.
Običavala mu je govoriti: „Nikada ne zaboravi da je grijeh jedino veliko zlo na svijetu. Nijedna majka ne bi mogla voljeti svoga sina više nego što ja volim tebe. Ali radije bih te vidjela mrtva pred svojim nogama nego da čujem kako si uvrijedio Boga jednim smrtnim grijehom.“
Ove su riječi ostale neizbrisivo urezane u njegov um i srce.
Radije mrtav nego počiniti teški grijeh!
„Neka sva vaša djela budu usmjerena prema Bogu, a vaš jedini strah neka bude da Boga ne uvrijedite.“
– Sveti Ljudevit od Francuske, zaštitnik franjevačkoga Trećega, svjetovnoga reda, Francuske i frizera.
Molimo za one koji nama upravljaju i vladaju!
Više od istog autora:
Muslimani i pravoslavci drže do dostojanstva svojih hramova – kršćani su u Crkvi to zaboravili
Papa je u Riminiju izrekao rečenicu koja točno opisuje život kršćanina danas u svijetu
