Dvanaesto Zavjetno hodočašće za Domovinu, osmišljeno kao duhovni hod koji kroz molitvu i svjedočanstva njeguje kulturu sjećanja, posebice na Domovinski rat, završava u srijedu u Dubrovniku nakon dva i pol mjeseca i prijeđenih više od 1700 kilometara, objavila je bratovština Marijanski zavjet za Domovinu.
Bratovština je 2015. pokrenula hodočašće koje prolazi svim većim marijanskim svetištima, od istoka do juga Hrvatske. Njime vjernici svih generacija, uključujući mlade i hrvatske branitelje, tijekom 75 dana hodočaste više od 1700 kilometara, uz još 600 kilometara priključnih ruta, kroz Hrvatsku i dijelom BiH, povezujući biskupije, župe, svetišta i mjesta pijeteta.
Ovogodišnje hodočašće se održalo uz relikvije blaženog Ivana Merza pod geslom “S apostolom hrvatske mladeži”.
Hodočasnička ruta krenula je iz Osijeka 13. lipnja, sa završnicom u Dubrovniku. Tijekom hodočašća sudionici su spojili važnija marijanska svetišta, preko Zagreba, Rijeke i Dalmacije do posljednjeg odredišta u Dubrovačkoj biskupiji.
Neki su rutu prepješačili, dok su neki rutu prošli biciklom, što je čini najdužom biciklističkom stazom u Hrvatskoj. Cijela ruta je podijeljena na 11 dijelova, a hodočasnici su, ovisno o sposobnostima, mogli birati između nezahtjevnih, srednje zahtjevnih i zahtjevnih dijelova.
Organizatori su u više navrata pozvali sve koji osjećaju želju barem jedan dan biti dio ove priče da im se pridruže.
Dovoljan je jedan korak
“Nije potrebno prijeći svih 75 dana ni svih više od 1.700 kilometara. Dovoljan je jedan korak učinjen iz ljubavi prema Bogu, Domovini i bližnjemu”, objavili su organizatori.
Prema njihovim riječima, “Marijanski zavjet za Domovinu nije samo hodočašće – to je iskustvo koje mijenja čovjeka, povezuje ljude i ostavlja trag koji traje dugo nakon što posljednji korak bude napravljen”.
Organizator kao odrednice projekta navodi promicanje sjećanja na Domovinski rat, upoznavanje s povijesnom i kulturnom baštinom i uz to povezan vjerski turizam te Europsku kulturnu rutu, regionalni razvoj, zaštitu okoliša i socijalnu uključenost.
Od Osijeka i Aljmaša do Dubrovnika
Tijekom hodočašća sudionici su prošli kroz mjesta gdje se nalaze sakralni objekti zaštićenih spomenika kulture od Osijeka i Aljmaša, sve do Dubrovnika, koji, kako su rekli organizatori, zajedno sa spomenicima kulture pod zaštitom UNESCO-a stvaraju najljepšu razglednicu cjelokupne kulturne baštine Hrvatske.
Na brojnim postajama vjernici su imali priliku pomoliti se pred relikvijama blaženog Ivana Merza, a posebno su, kako ističe Bratovština, bili dirljivi susreti u Križevcima, Zagrebu, Krašiću i Generalskom Stolu.
Ivan Merz je rođen 16. prosinca 1896. godine u Banja Luci. Odrastao je u liberalnoj sredini, studirao je književnost u Beču te potom na Sorboni u Parizu, a studij završava doktorskom disertacijom “Utjecaj liturgije na francuske pisce od Chateaubrianda do naših dana: 1700. – 1923.”
Bio je katolički laik, komparatist, pisac, poliglot, profesor i časnik u austro-ugarskoj vojsci u Prvom svjetskom ratu. Merz je u svojem radu proučavao religije svijeta te prepoznavao važnost i povijesnu ulogu židovskoga naroda kao kolijevke Božje objave u Starom zavjetu.
Ivan Pavao II. prozvao ga je “istaknutim laikom u svjedočenju Evanđelja” tijekom posjete zagrebačkoj katedrali u rujnu 1994. Isti ga je papa proglasio blaženim 22. lipnja 2003. u Banjoj Luci. On je prvi vjernik laik u povijesti Katoličke Crkve u Hrvata koji je uzdignut na oltar kao blaženik.
Da, Crkva je puna licemjera i lopova – ali pogledaj i onaj veliki oblak svjedoka
