Prema preliminarnim rezultatima SIP-a, kandidatkinja HDZ-a BiH Darijana Filipović uvjerljivo vodi u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Nakon dvanaest godina Željka Komšića, tu bi poziciju mogao zauzeti kandidat kojeg podržava većina hrvatskih stranaka.
S obrađenih oko 92 posto glasova, Darijana Filipović (HDZ BiH) ima 105.962 glasa. Slaven Kovačević, kandidat Komšićeve Demokratske fronte, ima 69.287, a nezavisni kandidat Zdenko Lučić 52.137 glasova. Razlika od gotovo 37 tisuća glasova teško se može nadoknaditi u preostalom dijelu prebrojavanja.
Za hrvatske stranke u BiH ovo je rezultat kojeg nije bilo od 2014. godine. Komšić je hrvatsku poziciju u Predsjedništvu osvajao 2006., 2010., 2018. i 2022. Iz HDZ-a BiH i drugih hrvatskih stranaka tvrde da je birao uglavnom glasovima bošnjačkih birača. U DF-u odgovaraju da svaki birač u Federaciji ima zakonsko pravo glasati za bilo kojeg kandidata te da je riječ o građanskom, a ne etničkom glasu.
Brojke koje su mogle donijeti drukčiji ishod
Ovaj rezultat nipošto nije bio siguran. Komšić je 2022. osvojio oko 227 tisuća glasova, što je više nego dvostruko više od današnjeg rezultata Darijane Filipović. Da je Kovačević zadržao barem dvije trećine tog biračkog tijela, danas bi on bio pobjednik.
Tome je pogodovao i treći faktor: Hrvati ovaj put nisu bili okupljeni oko jednog kandidata. Lučićevih 52 tisuće glasova u najvećoj su mjeri hrvatski glasovi. U utrci s jakim kandidatom DF-a, takva podjela mogla je biti presudna. Filipović i Lučić zajedno imaju oko 158 tisuća glasova, a to je manje od onoga što je Komšić osvajao na prošlim izborima.
Drugim riječima, scenarij u kojem bi Kovačević pobijedio uz podijeljeno hrvatsko biračko tijelo bio je realan. Zašto se nije ostvario?
Zašto se nije ponovio scenarij iz 2014. i 2018.?
Nema Komšića. Komšić se nakon dva uzastopna mandata nije mogao kandidirati. Kovačević, iako zastupnik, nema ni približnu prepoznatljivost niti osobni rejting svog stranačkog šefa. Glasovi DF-a dosad su bili ponajviše Komšićevi glasovi, a ne stranački.
Tijesna bošnjačka utrka. Birači u Federaciji biraju ili bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva. Neizvjesna utrka Denisa Bećirovića i Bakira Izetbegovića povukla je velik dio birača na bošnjački listić. Kad je ishod te utrke otvoren, manje birača ima razloga glasati za hrvatskog člana.
Niži odaziv. Do 18 sati glasalo je oko 36 posto od 3,4 milijuna registriranih birača, manje nego prije četiri godine. Slaba mobilizacija u pravilu najviše pogađa kandidate koji ovise o glasovima izvan svoje izborne baze.
Što slijedi?
SIP mora objaviti konačne rezultate, a tek onda slijedi potvrda mandata. Ako se preliminarni podaci potvrde, Filipović će u Predsjedništvu sjediti uz Bećirovića i Željku Cvijanović (SNSD).
Pitanje izbornog zakona time ipak nije riješeno. Hrvatske stranke i dalje traže da se hrvatski član Predsjedništva bira u zasebnoj izbornoj jedinici. Ovogodišnji ishod pokazuje da je sadašnji sustav dao rezultat koji hrvatske stranke traže zbog okolnosti, a ne zbog promjena pravila. Uz drukčijeg kandidata DF-a ili manje napetu bošnjačku utrku, rezultat je mogao biti suprotan.
