Brazilski senator Flavio Bolsonaro suočit će se s aktualnim predsjednikom Luizom Inaciom Lulom da Silvom u drugom krugu predsjedničkih izbora, nakon što je osvojio oko 47 posto važećih glasova u prvom krugu u nedjelju, izvijestio je Reuters.
Nakon što je obrađeno gotovo 100 posto listića, Bolsonaro je osvojio 47,05 posto glasova, a Lula 45,14 posto, daleko nadmašivši rezultate preostalih 10 kandidata, pokazali su preliminarni podaci koje je objavio brazilsko izborno povjerenstvo.
S obzirom na to da nijedan kandidat nije osvojio više od 50 posto glasova, u drugom krugu, zakazanom za 25. listopada, Brazilci će odlučiti hoće li 80-godišnji Lula osvojiti četvrti mandat, ili će ga zamijeniti 45-godišnji Bolsonaro.
Desničarski senator sin je bivšeg brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara, osuđenog na 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog planiranja državnog udara nakon što je izgubio izbore 2022. godine, podsjeća Reuters.
Privatne ankete provedene prije izbora predviđale su da će Lula u prvom krugu voditi za oko tri postotna boda.
U fokusu visoki troškovi života
Unatoč sve izraženijoj zabrinutosti zbog javnih financija i tromog gospodarskog rasta Brazila, u kampanji nije bilo stvarnog političkog sučeljavanja, a oba vodeća kandidata preskočila su glavne TV debate.
Rano u nedjelju Bolsonaro je novinarima u Rio de Janeiru rekao da računa na “prosvjedne glasove ljudi koji bi inače glasali za drugog kandidata, no protive se Luli”.
Iako je tijekom mandata umanjio nejednakost i nezaposlenost, Lula nije uspio pridobiti glasače koji se suočavaju s visokim troškovima života, velikim dugovima te prijetnjom uličnog kriminala i sve raširenijim djelovanjem bandi.
Flavio Bolsonaro nastojao je dobiti bodove na brigama o rastućim troškovima života, dok se Lula zauzeo za zabranu internetskog klađenja te je, kako se utrka počela zaoštravati, proširio socijalna davanja i predložio novo smanjenje dugova za obitelji.
Javni dug iznad 82 posto BDP-a raspirio je strahovanja za fiskalnu stabilnost zemlje koje će novi predsjednik morati riješiti. Vlada je snizila prognoze gospodarskog rasta na 2,0 posto u ovoj godini i na 2,3 posto u idućoj, napominje Reuters.
Nema “konkretnih dokaza“ o stranom uplitanju
Pobijedi li Bolsonaro, bit će to još jedna u nizu pobjeda desničarskih kandidata diljem Latinske Amerike bliskih s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, dok bi Lulin reizbor bio noćna mora za Washington, koji se sukobio s njegovom vladom zbog trgovine i sigurnosti.
Trump nije službeno podržao nijednog kandidata, iako je ugostio senatora Flavija Bolsonara u Bijeloj kući te ga javno hvalio.
Reuters je u srijedu izvijestio o tome kako su brazilski obavještajni dužnosnici informirali francuska i njemačka izaslanstva o navodnom američkom i ruskom miješanju prije izbora. SAD je odbacio tvrdnje da se miješa u brazilska pitanja.
Predsjednik Višeg izbornog suda (TSE) Nunes Marques rekao je na tiskovnoj konferenciji da obavještajne službe zasad nisu pronašle konkretne dokaze o stranom uplitanju u izbore, prenijela je njemačka novinska agencija dpa u ponedjeljak.
U nedjelju su glasači izabrali i 513 zastupnika donjeg doma parlamenta i dvije trećine Senata. Kongres je zadobio veći utjecaj u brazilskoj politici od opoziva bivše predsjednice Dilme Rousseff, Luline saveznice, čime su dodatno porasli ulozi parlamentarnih izbora, podsjeća Reuters.
